Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Ne nazire se kraj skandalima oko više milijunskih gubitaka Brodosplita. Sada je prvi čovjek ovog Brodogradilišta, kontroverzni biznismen Tomislav Debeljak kojeg mnogi u komentarima na društvenim mrežama nazivaju grobarom splitskog škvera, čini se, odlučio na „dimnu zavjesu“. 

Naime, nakon što ministar obrane Republike Hrvatske (MORH) Ivan Anušić nije prihvatio diletantski poziv „na kavu“ u Brodosplit „da osobno obiđe pogone i brodove, pogleda realno stanje svih troškova i procjena, te se uvjeri u činjenice na licu mjesta“, uslijedila je kaznena prijava protiv odgovornih u MORH-u. 

Iako to dobar dio javnosti i institucija još ne prepoznaje, Debeljak, koji je za sebe izjavio kako je „alfa mužjak“, iznimno je zanimljiv i u BiH.  Tu se odvija nevjerojatna, prvenstveno pravosudna, trakavica, povezana izravno s ovim kontroverznim biznismenom čiji poslovni pothvati i milijunski dugovi prečesto završavaju  otpuštanjem radnika, stečajem i u konačnici, zbog milijunskih dugova, na sudu.

Milijunski dugovi 

Predsjednik Uprave Brodosplita i Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO) Tomislav Debeljak, u prosincu 2014. godine, u vrijeme vlade tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, s tadašnjim ministrom obrane Antom Kotromanovićem potpisao je ugovor s Ministarstvom obrane o izgradnji pet obalnih ophodnih brodova, no do sada su isporučena samo dva.  Nedavno je raskinut ugovor za gradnju preostala tri broda, podnesena je i kaznena prijava protiv djelatnika MORH-a kojeg BSO optužuje za dug od 22 milijuna eura. 

Poziv ministru „na kavu“ kojim bi se riješili višemilijunski dugovi pokazuje način i pokušaj pristupa ovom preozbiljnom pitanju. Naravno, ministar Anušić, koji je čini se prepoznao razmjere i opasnost problema, nije bio za ovakvu „kavu“.

Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, Brodosplit je u predstečajnom postupku, a zagrebački Trgovački sud objavio je rješenje kojim se utvrđuje popis priznatih i osporenih tražbina – čak 606 milijuna eura, od čega je tek jedna trećina (193 milijuna eura), ocijenjena priznatima, dok su čak dvije trećina (413 milijuna eura) osporene te će se o njihovoj sudbini tek raspravljati. 

Najviše priznatih potraživanja su uglavnom državne institucije i banke, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) potražuje gotovo 50 milijuna eura, Porezna uprava Ministarstva financija još 32 milijuna, Ministarstvo mora 2 milijuna, Grad Split 1,8 milijuna eura itd. Čak 231 milijun eura iznos je tražbine s ovršnom ispravom koje osporava Hrvatska. Ovo nedvojbeno postavlja i pitanje odgovornosti kao i čiju je podršku Debeljak uživao pri visokim iznosima zaduženja.

Običnom čovjeku teško je pojmiti ovaj niz dugova: Za MORH nije napravio ugovorene brodove, otpustio je 2.500 radnika, hrvatska Državna agencija za osiguranje radničkih prava isplaćuje plaće njegovim radnicima, Kraljevini Norveškoj duguje 10,4 milijuna eura, britanskom fondue 140 milijuna eura, a pred sudovima vodi oko 836 postupaka. 

Nevjerojatno je da sam vrh hrvatske države ne reagira na ove brojke, a postavlja se pitanje i kako je ministarstvo financija, porezna uprava, inspekcija, ministarstvo gospodarstva, DORH i sudovi i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)  dopuštalo put u ovakvu dubiozu koja postaje izvjesna opasnost za nacionalnu sigurnost. Istodobno, dok se u Hrvatskom saboru vode beskonačne rasprave o partizanima i ustašama, ovog pitanja među zastupnicima nema.

Ista pitanja mogu se postaviti i institucijama u BiH koje također imaju „važnije teme – međusobnim nacionalističkim svađama i vrijeđanjima. 

Blokada projekta u BiH

Ovo otvara novo pitanje – koga Debeljak poziva i „časti kavom“ u BiH, gdje se godinama ne rješava pitanje jedne od najvećih afera - blokade izgradnje vjero parka na kupreškom i tomislavgradskom području, kojeg je federalna vlada ocijenila osobitim javnim interesom, a cijeli projekt vrijedan pola milijarde eura.

Podsjetimo kako je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, Debeljakov nekadašnji poslovni partner iz Mostara, poduzetnik Jure Krtalić, kazao kako ga je u projektu vjetroparka oštetio z 265 milijuna eura.

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Štite ga. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

U BiH je također vrlo komplicirana priča koja je počela 2013. godine. 

„Bio je jako zainteresiran, govorio da ima novca, da hrvatska Vlada i Bruxelles stoje iza njega, da kreće u velike investicije, mašući napuhanim bilancama. Ukratko, uvjeravao nas je da ima snage realizirati čitav naš projekt koji smo prethodno godinama razvijali – vjetropark na području Tomislavgrada i Kupresa, ukupne snage 408 megavata i vrijednosti 530 milijuna eura“, kazao je Krtalić, koji S Debeljakom u dobroj vjeri u partnerstvom potpisuje 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju. Ali, uskoro dolaze problemi.

Prema njegovim riječima, Debeljakova obveza bila je osigurati financiranje razvoja i realizacije čitavog projekta od 408 megavata, odnosno 136 vjetroturbina, dok je Krtalić rješavao tehničke poslove, organizaciju, pribavljanje dozvola.

“Sve isplanirano, okolišne dozvole dobivene, tri građevinske dozvole izdane za prvu fazu, za tri polja od 144 megavata. Dobili smo priključak na mrežu, što je najvažnije u svemu. Zadnji rok za uključenje u mrežu bio nam je u prosincu 2016., ali pokazuje se da Debeljak nema novca za realizaciju. To šepa već od samog starta, škripi, on sve prolongira, koči projekt, jedna tvrtka, druga, peta, uplate čekamo po mjesec, dva, pola godine. Od ulaganja teškog pola milijarde eura, on je uplatio 2.350.000 eura pa onda kroz povezana društva i fiktivne ugovore izvukao sebi natrag 436.369 eura“, kazao je.

Ali ni tu nije kraj.

“Koncem 2017. Debeljak odjednom pokušava u igru ubaciti kineske proizvođače turbina i izbaciti ‘Siemens’. Dolazi s ponudom konzorcija dviju kineskih tvrtki, ‘CNTIC’ i ‘Envision’, te vlastite ‘DIV Grupe’, od 68 milijuna eura za realizaciju prvog vjetroparka ‘Kupres 1’, snage 48 megavata, a ‘Siemensova’ ponuda, u zajednici s ‘Končarom’ i ‘Heringom’, bila je 48 milijuna eura. Dakle, Debeljak želi ponudu skuplju 20 milijuna eura. Tko bi to prihvatio?“, ispričao je Krtalić.

Njegove navode, svojedobno su demantirali iz Debeljakove tvrtke, inzistirajući na navodima kako je, slično kao i u 'hrvatskom slučaju', dužan Debeljaku.

No, da skratimo, cijeli projekt je blokiran, a  sporo bh pravosuđe pokazalo se kao odlična „pogodnost“. O ovoj aferi upoznat je i PNUSKOK u susjednoj Hrvatskoj, SIPA u BIH, ali i međunarodne institucije. Krtalić je apelirao i na vlasti u Hrvatskoj uz pitanje zašto vlasti štite kriminal. Kako se čini to je vrijeme prošlo. Pitanje je kako će slučaj završiti u BiH i tko se ovdje poziva „na kavu“.

I u Norveškoj završilo neslavno i s dugom od 10,4 milijuna eura

No, dok je Debeljak više nego neozbiljnim pozivom „na kavu“ pokušao riješiti višemilijunski dug prema MORH-u, čini se da mu to nije smjelo pasti na pamet u Norveškoj, gdje je također svoje „poslovanje“ brzo završio presudama teških milijune, stečajem i otpuštanjem radnika.

Hrvatska DIV Grupa, čiji je Debeljak vlasnik, početkom 2020. godine kupila je brodograđevnu tvrtku Kleven. Samo tri mjeseca poslije brodogradilište je bankrotiralo, otpušteno je 441 radnika i tvrtka je otišla u stečaj. Prošle godine, Tomislav Debeljak kao bivši predsjednik uprave osuđen je na Žalbenom sudu u Gulatingu i mora isplatiti stečajnoj masi više od 120 milijuna kruna (nešto više od 10,4 milijuna eura). Do sada stečajna masa nije vidjela ništa od novca – nešto čega su se i bojali i nakon što je presuda izrečena. Stečajna masa primila je tek 52 milijuna kruna od Tryg forsikringa, koji je imao osiguranje Debeljakovog odbora.

Nakon što je Debeljak norveško brodogradilište doveo do stečaja, isto je kupila Green Yard Groupa i koje sada normalno posluje pod imenom Green Yard Kleven.

Norveški Kystens Naeringsliv, piše kako Debeljak još uvijek nije uplatio svoj dug od 120 milijuna norveških kruna, pravomoćno presuđenih te kako je pokrenuta “međunarodna potraga za novcem” i imovinom od koje bi se mogli naplatiti.