Inflacija u BiH mogla bi biti i veća od prognozirane, žiteljima prijete nova poskupljenja
Bosna i Hercegovina suočava se s novim jačanjem inflacije, a najnovije prognoze Središnje banke BiH i upozorenja domaćih ekonomista ukazuju na mogućnost nastavka poskupljenja i tijekom naredne godine. Središnja banka BiH povećala je očekivanu prosječnu inflaciju za 2026. godinu sa 4,7 na 5,1 posto, nakon što su službeni statistički podaci pokazali da su cjenovni pritisci ponovo ojačali u septembru.
Istovremeno, procjena realnog gospodarskog rasta povećana je sa 1,9 na 2,3 posto. Iako je riječ o nešto povoljnijoj prognozi ekonomskog rasta, Središnja banka upozorava da visoke cijene nastavljaju ograničavati kupovnu moć stanovništva, piše Politicki.ba.
Dodatni val poskupljenja
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, međugodišnja inflacija u rujnu iznosila je šest posto. Posebno je izražen rast troškova prijevoza od 27,6 posto, stanovanja i režija od 12,7 posto te zdravstvenih usluga od 5,8 posto.
Ekonomista Admir Čavalić upozorio je 10. studenog, gostujući na TVSA, kako bi najavljena povećanja cijena električne energije za privredu mogla izazvati dodatni val poskupljenja. Prema njegovim riječima, pojedine kompanije mogle bi se suočiti s povećanjem troškova električne energije i do 30 posto, što bi posebno pogodilo mikro, mala i srednja poduzeća. Čavalić smatra da bi kompanije koje posluju na domaćem tržištu dodatne troškove vrlo vjerojatno prenijele na kupce, povećavajući cijene svojih proizvoda i usluga. Upozorio je i da bi takva poskupljenja mogla ugroziti konkurentnost domaćeg gospodarstva, dok bi pojedina manja poduzeća mogla biti prisiljena obustaviti poslovanje.
Posebno se usprotivio mogućnosti uvođenja blok tarifa za domaćinstva, prema kojima bi veći potrošači električne energije plaćali višu cijenu. Smatra da bi takav model mogao dodatno opteretiti višečlane porodice jer njihova potrošnja ne zavisi nužno od visine prihoda.
Inflacija bi do kraja godine mogla dostići čak 10 posto!
Ekonomista Zoran Pavlović iznio je još nepovoljniju procjenu kretanja inflacije.
Gostujući 16. rujna u programu N1, Pavlović je upozorio kako bi inflacija do kraja godine mogla dostići čak 10 posto. Njegova procjena znatno je viša od najnovije projekcije Središnje banke, ali je važno naglasiti da je iznesena gotovo dva mjeseca prije objavljivanja jesenjih makroekonomskih projekcija. Pavlović je rast cijena povezao s međunarodnim poremećajima, poskupljenjem energenata, klimatskim promjenama i problemima domaće proizvodnje. Posebno je ukazao na nedovoljne kapacitete za preradu domaćih poljoprivrednih proizvoda, navodeći primjer proizvodnje mlijeka i ograničenih mogućnosti njegove prerade u druge proizvode.
U razgovoru za Avaz početkom listopadu ocijenio je kako veliki dio inflatornih pritisaka dolazi iz inozemstva, dok primanja značajnog broja građana ne rastu dovoljno brzo da bi pratila povećanje životnih troškova.
Dodatni izazovi za gospodarstvo
Profesor ekonomije Faruk Hadžić ranije je upozoravao da inflacija u BiH nije isključivo posljedica međunarodnih kretanja. U razgovoru za Euronews BiH krajem prosinca 2025. objasnio je da je dio inflacije uvezen, ali da su rast minimalnih plaća i povećani troškovi poslovanja također doprinijeli rastu cijena, jer su kompanije dio dodatnih izdataka prenijele na potrošače. Hadžić je ukazao i na ograničene domete administrativnog ograničavanja trgovačkih marži. Prema njegovom objašnjenju, fiksiranje procentualne marže ne mora automatski dovesti do nižih cijena, jer apsolutni iznos zarade trgovca može rasti zajedno s nabavnom cijenom proizvoda.
Upozorio je i na dodatne izazove za gospodarstvo u 2026., uključujući primjenu europskog mehanizma prekograničnog prilagođavanja ugljika, CBAM-a, koji povećava troškove određenih proizvoda pri izvozu na tržište Europske unije. Različite procjene ekonomista pokazuju da se inflacija u BiH ne može promatrati samo kroz kretanje cijena u trgovinama. Na nju utječu cijene energenata, troškovi poslovanja, zavisnost od uvoza, produktivnost domaće privrede i ekonomske odluke vlasti. Poseban problem predstavlja činjenica da se rast nominalnih plaća ne mora pretvoriti u odgovarajuće povećanje životnog standarda. Ako primanja rastu sporije od cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva najviše koriste, njihova stvarna kupovna moć opada.
Središnja banka BiH očekuje da će inflacija u 2027. usporiti na 2,8 posto, a u 2028. na 2,3 posto. Međutim, čak i ostvarenje takvih prognoza ne bi značilo povratak cijena na raniji nivo, nego njihov sporiji rast. Uz prognozirani gospodarski rast od 3,2 posto naredne godine i 3,5 posto u 2028., ključni izazov ostaje koliko će se očekivano poboljšanje ekonomskih pokazatelja odraziti na kupovnu moć građana i troškove svakodnevnog života.