Turistički radnici i ugostitelji jučer su digli glas, te simbolično sa Starog mosta u Mostaru odaslali poruku kako su nezadovoljni tretiranjem od strane vlasti u županiji i državi. Ključni zahtjev odnosio se na otvaranje granica, a imali su i određene zamjerke na odnos županijskih struktura, ponajviše na način subvencioniranja, a što je predvidio ranije usvojeni korona-zakon, koji je nedavno prošao i u Skupštini HNŽ-a.

Vlada je nekoliko dana kasnije objavila javni poziv za subvencioniranje negativnih ekonomskih posljedica izazvanih koronavirusom. Pozvana su sva pravna i fizička lica registrirana za obavljanje djelatnosti na području županije koje ispunjavaju uvjete propisane novim zakonom da podnesu prijavu za odobrenje i dodjelu sredstava za subvencioniranje određenog iznosa, a najviše do visine najniže neto plaće u FBiH, poreza na dohodak i posebnih naknada za dio ožujka, travanj i svibanj 2020. po svakom zaposleniku.

O takozvanom korona-zakonu razgovarali smo s predsjednikom Interresornog povjereništva za Korona-zakon u HNŽ-u Damirom Jerkovićem.

Predstavnici vlasti u HNŽ pohvalno govore o korona-zakonu. Hoće li on zaista polučiti rezultat kakav se predviđa?

-Prerano je dati odgovor o učincima mjera iz zakona i cjelokupnoj slici intervencije županijske Vlade u gospodarstvu budući da je njegova provedba tek krenula. Korona kriza koja je pogodila cijeli svijet i preuzela medijsku i svaku drugu pozornost s jedne strane je zahtijevala borbu za zdravlje ljudi, a s druge strane odgovor kako pokrenuti gospodarstvo i sanirati posljedice nakon krize. U svezi s time, Vlada HNŽ formirala je Koordinacijskotijelo koje je imalo zadatak predložiti mjere za saniranje ekonomskih posljedica. Iz toga je i proizišao tzv. korona–zakon odnosno Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom korona virusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području HNŽ-a. Navedeni zakon je na sustavan način ponudio paket mjera za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijskom krizom, a sve s ciljem održavanja u životu privatnog-realnog sektora, posebno mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Koje su osnovne karakteristike 'korona-zakona' u HNŽ-u?

-Prvenstveno se to ogleda na održavanje radnih mjesta i minimalne razine potrošnje, što je predviđeno kroz subvencije najniže plaće u FBiH, a uz to i subvencije poreza na dohodak i posebnih naknada. Istaknuo bih da je HNŽ napravila iskorak i pokazala iznimnu solidarnost te na sebe preuzela veći financijski teret kroz ovu mjeru. Ako pogledamo razinu FBiH koja je svojim ''korona-zakonom'' preuzela financiranje redovitih doprinosa na najnižu plaću, vidimo značaj ove mjere za ekonomiju. Poslodavci, koristeći ovu mjeru na razini županije i FBiH, imaju pokrivenu najnižu bruto plaću za svoje zaposlenike. Osim navedene mjere, zakonom je predviđena i subvencija kamata na kreditne plasmane, što je iznimno značajna mjera potpore poslovnim subjektima u vidu saniranja posljedica krize. Predviđeno je kreiranje poslovnog angažmana s Razvojnom bankom FBiH ili nekom drugom poslovnom bankom, ovisno o ponudi komercijalnih banaka. Svi znamo koliko je teško doći do ''svježeg kapitala'', a posebice u kriznim razdobljima, a taj kapital nam je potreban za pokrivanje tekuće likvidnosti, sredstava za nabavu nove opreme ili za reprogramiranje postojećeg kredita i druge namjene u svrhu izlaska iz krize. Navedeno podrazumijeva financiranje kamate za vrijeme trajanja aranžmana od strane HNŽ-a, grace razdoblje te druge pogodnosti. Ukupna novčana sredstva koja bi tom mjerom bila stavljena na raspolaganje poduzetnicima iznosila bi cca 20 milijuna konvertibilnih maraka, što je svakako značajan iznos.

Predviđeno je rasterećenje i od niza nameta?

-Točno! Slijedeći set mjera svakako se odnosi na rasterećenje poduzetnika od određenih parafiskalnih nameta, a koje su u mjerodavnosti Županije pa je predviđeno oslobađanje od plaćanja tekućih koncesijskih naknada za 2020. godinu, zakupnina za zakup poljoprivrednog zemljišta, turističke članarine, kao i boravišne pristojbe. Turistički sektor, koji je od iznimnog značaja za ovu Županiju i ima izraziti multiplikativni učinak i na ostale gospodarske djelatnosti, pretrpio je ogromne štete i među zadnjim će se oporaviti. Spomenite mjere rasterećenja za turistički sektor izravna su potpora konkurentnosti, kao i poticaj za uređenost samog sektora kako bi slijedeća turistička sezona mogla biti kvalitetno pripremljena. 

Zakonom je predviđeno i umanjenje plaća za izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija, savjetnika, kao i odgovornih osoba u izvanproračunskim fondovima te smanjenje dotacija političkim strankama, raznim povjerenstvima koje imenuju Vladaili Skupština, kao i rad upravljačkih tijela, a sve s ciljem održavanja stabilnosti Proračuna i izvanproračunskih fondova. Tom mjerompokazujemo da je Vlada voljna provesti uštede u prvom redu ''na sebi'' i ponijeti teret krize. ''Korona-zakonom'' u HNŽ-u predviđena je i uspostava Stabilizacijskog fonda s podračunom, a sve s ciljem implementiranja mjera iz samoga zakona.

Vlada HNŽ-a ovim je zakonom u fokus stavila gospodarstvo i pomoć gospodarstvui svakako otvorila put za držanje koraka s budućim vremenom. Trenutak je za iskorak i prestanak robovanja dosadašnjim praksama i strategijama!

Raspisan je i javni poziv za subvencije. Tko sve može aplicirati?

-Ono što svakako poduzetnici s nestrpljenjem očekuju je javni poziv za prikupljanje prijava za odobravanje i dodjelu financijskih sredstava za subvencioniranje određenog iznosa, a najviše do visine najniže neto plaće u FBiH, poreza na dohodak i posebnih naknada zadio mjeseca ožujka, potom za travanj i svibanj tekuće godine. ''Korona-zakonom'' i javnim pozivom utvrđeno je tko može podnijeti prijavu, a to su svi oni poslovni subjekti, pravne i fizičke osobe (obrti), kojima je Stožer CZ-a zabranio obavljanje djelatnosti, i oni su navedeni u Obrascu 2 LZD odnosno napopisu zabranjenih djelatnosti. Ovim je zakonom omogućena i prijava i za sve poslovne subjekte kojima su osnovne djelatnosti turizam i ugostiteljstvo, koje obavljaju sukladno Zakonu o turističkoj djelatnosti i Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti HNŽ-a, a kojima je djelomično zabranjen rad (klasifikacija 55 i 79), zbog posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19.Uvjet je da su ti poslovni subjekti izmirili obveze po osnovudoprinosa i poreza na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom 2020. godine i da je zadržan broj prijavljenih djelatnika za vrijeme zabrane rada odnosno za mjesec za koji se vrši prijava.

Svi potrebni obrasci nalaze se na web stranici Vlade HNŽ-a. Želim istaći da dokumentaciju traženu u Javnom pozivu nije potrebno dostavljati uz svaki zahtjev za pojedinačne mjesece, već samo uz prijavu za prvi mjesec tražene subvencije. Obveza je samo dostavljanje Prijave odnosno popunjenObrazac 1 ZSP za svaki mjesec za koji se traži subvenciju.Također, u svrhu učinkovitijei brže obrade podataka, prijave se šalju mjerodavnom ministarstvu u Vladi HNŽ-a, u ovisnosti o djelatnosti podnositelja, a što je naznačeno u Obrascu 2 LZD.

Kada oni koji budu ispunjavali uvjete mogu očekivati sredstva na svojim računima?

-Mi smo se zaista tehnički dobro pripremili za ovaj javni poziv i prijave koje budu stizale u mjerodavnim će ministarstvima biti obrađivane prioritetno i dostavljane na provjeru i nadzor Međuresornom povjerenstvu Vlade. Naglašavam kako smo ostvarili jako dobru suradnju s Poreznom upravom FBiH i Službom za zapošljavanje HNŽ-a u svrhu provjere podataka iz prijava, tako da ni tu ne očekujemo zastoje. Ono što je najbitnije jest da su financijski dokumenti usvojeni te su sredstva za ovu namjenu osigurana.

Mnogo je i onih koji tvrde da su pogođeni pandemijom i da nisu bili u mogućnosti raditi, a ne spadaju među one koji mogu aplicirati. Kako riješiti probleme tih gospodarstvenika?

-Nažalost, jednim zakonom pogotovo takozvanim kriznim zakonom, iako je jedan od boljih u Federaciji BiH, nisu mogli biti riješeni svi gospodarski problemi i pomoć za sve subjekte. Korona nas je uspjela pokrenuti i ne bismo smjeli natrag. Pozorno će biti analizirana svaka od navedenih mjera iz Zakona, njezini učinci sukladno Programu utroška sredstava koje je Vlada HNŽ-a usvojila. Dopuna gospodarskih mjera ono je na čemu ćemo svakako raditi. Poticajna politika također je jedna od mjera pomoći onim subjektima koji nisu u mogućnosti aplicirati na određene mjere navedene u ovom zakonu. Svakako komunikaciju koju smo do sada imali sa gospodarstvenicima želimo unaprijediti i pozivamo ih i dalje da na obostrano zadovoljstvo radimo na aktivni mjerama za pomoć gospodarstvu.

U oporbi tvrde kako je zakon izglasan a da nije urađena financijska procjena, kao i da je nepravedan. Kako to komentirate?

-Ovom prilikom, sa stručne strane, naglašavam da je prilikom rasprave o Zakonu sačinjena analiza najbitnijih makroekonomskih pokazatelja HNŽ-a. Pritom je analizirana struktura pogođenih poslovnih subjekata koji su izravno pogođeni mjerama zabrane rada, a posebice procjene broja korisnika mjere za očuvanje radnih mjesta, sve u suradnji s institucijama koje raspolažu podacima o broju zaposlenih. Procijenili smo kako broj korisnika koji bi potencijalno mogli koristiti ovu mjeru iznosi 10.000. U mjere našeg korona zakon smo uključili i turistički sektor koji je najviše pogođen korona krizom. Moram naglasiti da smo u postupku pripreme zakona imali iznimnu potporu i aktivnu ulogu predsjednika Vlade HNŽ-a dr.sc. Nevenka Hercega koji se obavio brojne konzultacije s gospodarstvenicima i udrugama koje su vezane za navedenu problematiku. Sve konstruktivne prijedloge smo uvažili i ugradili u naš „korona-zakon“. Svakako smo pokušali ugraditi i pozitivne prakse i primjere iz okruženju, a naravno trebalo je uvažiti i fiskalni okvir HNŽ. 

Može li Županija zapasti u probleme zbog smanjenja punjenja fondova i predviđenih 9,3 milijuna KM koliko će biti izdvojeno za subvencije?

-U kontekstu navedenog, iznimno se vodilo računa o stabilnosti Županije i svih korisnika Proračuna. Paralelno sa zakonom, radio se i financijski plan tj. Rebalans Proračuna s procjenom pada prihoda i potreba Proračuna. Budući da se kriza dogodila početkom godine te još nisu bili aktivirani određeni programi i nabave, sve ono što nije nužno odloženo je i tu su stvorene određene uštede za buduće vrijeme. Imperativ je osigurati stabilnost Proračuna kao i pomoć gospodarstvu.

Najavljuje se i veće izdvajanje za poticaje...

-Kao što sam naglasio, korona nas je pokrenula, osvijestila, čak se iskazao i naš poduzetnički duh i inovativnost, mali proizvođači su se prebacili na on-line prodaju, inovacije za pomoći zdravstvu, primjerice print 3D zaštitnih maski… Konačno smo shvatili koliko je važno imati domaću proizvodnju, posebice poljoprivredu, domaću hranu, jer ljudi moraju jesti da bi preživjeli. U svijetlu navedenog, javila se potreba za većim izdvajanjem za poljoprivredni sektor i veću angažiranost na proizvodnji hrane. Turistički sektor će, također, zahtijevati izdvajanja za saniranje posljedica i pripremu sezone, mikro poduzetnici i ostalo gospodarstvo može očekivati potporu putem tzv. redovitih poticaja. Drago mi je da je Vlada HNŽ-a zadržala poticajnu politiku i čak je unaprijedila, što je u kriznim razdobljima od iznimnog značaja. Ovu krizu trebamo shvatiti i kao priliku za promjenu i u gospodarstvu i u društvu odnosno stečena iskustva primijeniti u korist boljitka cijele zajednice.

D. A.