Razgovarala:Vesna Hlavaček

Od početka pandemije koronavirusa povećao se broj žena kojima je potrebno sklonište u Sigurnoj kući Županije Sarajevo, kako bi izbjegle nasilje kojemu su u svom domu izložene.

U Sarajevu djeluje jedna takva institucija, koja, nažalost, ne može pružiti zaštitu svima onima kojima je potrebna - ženama s djecom, djevojkama koje su žrtve spolnog nasilja... Nema niti dovoljno prostora za izolaciju eventualno zaraženih osoba. No, u svemu tome, jedan od najvećih problema je činjenica da se većina zlostavljanih žena mora vratiti nakon šest mjeseci natrag životu s nasilnikom, jer nemaju kamo otići niti od čega živjeti.

U Sigurnoj kući se provode raznoliki tretmani za osnaživanje žena na nekoliko polja, pa i na onom ekonomskom.

O tome smo razgovarali s uposlenicom te institucije, psihologinjom Sanjom Sahačić

Iz kojeg društvenog sloja najčešće potječu osobe koje traže Vašu pomoć?

-Fondacija lokalne demokracije od 2000. godine vodi jedinu Sigurnu kuću na području Županije Sarajevo, Sklonište za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja. Od 2002. godine pokrenut je rad Sklonište za djevojke, žrtve seksualnog nasilja, incesta, porodičnog nasilja. Osobe koje se obraćaju za pomoć potječu iz svih društvenih slojeva.

Kakvo nasilje su prisiljeni trpjeti žene i djeca? Tko su zlostavljači?

-Najčešće se radi o psihičkom i fizičkom nasilju... Najčešće sve započinje psihičkim nasiljem, ponižavanjem, prijetnjama i uvredama, žene su prisiljene da budu u izolaciji, zabranjuju im se kontakti s obitelji i prijateljima. Kasnije nasilje eskalira i dolazi do fizičkog nasilja. Počinitelj nasilja je uglavnom suprug, s tim što imamo slučajeva da sinovi zlostavljaju majke, tu se radi o jako teškom obliku nasilja. Zlostavljači potječu iz disfunkcionalnih obitelji, u kojima je otac zlostavljao majku, tako da su odrastanjem usvojili nasilne obrasce ponašanja. Nesigurnost, neprihvaćanje odgovornosti za svoje postupke, okrivljavanje drugih za probleme, osjećaj nemoći su psihološke karakteristike zlostavljača.

Kakvu pomoć žrtve nasilja dobivaju u Sigurnoj kući?

-Osim fizičke zaštite i sigurnosti, u Sigurnoj kući žene, djeca i djevojke uključene su u individualni i grupni psihosocijalni tretman. To su  suportivne i psihoedukativne grupe, kao i radno-okupaciona terapija. Žene dobivaju besplatnu pravnu pomoć u Centru za žene Fondacije lokalne demokracije. Volonteri Sigurne kuće rade sa djecom, organiziraju art radionice, društvene igre i slično.

Koliko ta pomoć može trajati?

-Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji,  žene ostaju u Sigurnoj kući do šest mjeseci, s tim što se boravak može produljiti uz suglasnost Službe socijalne zaštite. U tom periodu žene i djevojke dobivaju psihoterapijski tretman, osnaživanje, jačanje kapaciteta ličnosti. 

Veliki je broj zlostavljača u obiteljima, kako se ljubav pretvara u svoju suprotnost? Zašto?

-Brojni su razlozi zbog kojih dolazi do poremećenih obiteljskih odnosa, tome mnogo doprinosi loša ekonomska situacija, nezaposlenost, odrastanje u nasilnoj sredini

Na koji način se mogu zlostavljane osobe vama obratiti?

-Zlostavljane osobe mogu se javiti na SOS telefon 033/222-000 ili 1265, koji je otvoren tijekom 24 sata i prijaviti bilo koji oblik nasilja: psihičko, fizičko, ekonomsko i seksualno. Prijava može biti i anonimna, te mogu dobiti adekvatnu informaciju kako riješiti problem, kao i psihološku pomoć i podršku

Kolika je uloga pravosuđa u smanjenju broja nasilnika?

-Jako je važna uloga pravosuđa u problemu nasilja u obitelji. Kada žrtve  prijave nasilje, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, izriču se zaštitne mjere. Najčešće su to zabrana približavanja i zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju, na određeni vremenski period. Ukoliko dođe do kršenja ovih mjera, nasilnici dobivaju novčane kazne.

Na koji način radite na ekonomskom osnaživanju zlostavljanih osoba?

-Centar za žene Fondacije lokalne demokracije žrtvama nasilja u obitelji pruža besplatnu psihološku, pravnu pomoć kao i ekonomsko osnaživanje. Putem projekata ženama pomažemo da postanu konkurentnije na tržištu rada. U Centru za žene su se realizirale edukacije u cilju razvijanja poduzetničkih ideja, nakon toga su korisnice Centra za žene i bivše korisnice Sigurne kuće dobile financijsku pomoć da razviju poduzetničke biznise.

Mogu li žene steći nove kvalifikacije zahvaljujući vašoj podršci, i mogu li doista doći do radnoga mjesta nakon toga...?

-Da, stječu kvalifikacije i pomažemo im da se zaposle.

Imate li dovoljno financijskih sredstava za svoj rad?

-Sigurna kuća Fondacije lokalne demokracije se financira 60% iz budžeta Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Županije  Sarajevo, a 40 % putem vlastitih projekata i domaćih i međunarodnih donatora.

Tko sve sudjeluje u radu sa zlostavljanima, koji profili djelatnika?

-Psihosocijalni tim Sigurne kuće koji radi sa žrtvama nasilja obuhvaća: menadžericu,  psihoterapeutkinju, psihologa, socijalne radnike i medicinsku sestru.

Kolika je uloga bračnih savjetovališta u svemu tome, uoči i za vrijeme trajanja braka?

-Fondacija lokalne demokracije ima potpisan Protokol o suradnji sa Porodičnim savjetovalištem, pa osobe koji pozivaju na SOS telefon, kao i trenutne korisnice Sigurne kuće upućujemo prema potrebi u Porodično savjetovalište.

Što vi savjetujete partnerima, kako ne bi dolazilo do nemilih scena u kući?

-Prvenstveno savjetujem da na vrijeme potraže stručnu pomoć, jer nasilje vremenom eskalira i postaje sve gore. Jako je važno na vrijeme prepoznati oblike nasilja i prekinuti nasilje... Posebno bih naglasila da nasilje ostavlja dugoročne posljedice na djecu koja često prisustvuju nasilnim situacijama u porodici, pa pri tome dječaci usvajaju modele ponašanja od strane oca i pod većim su rizikom da kasnije ispoljavaju disfunkcionalne obrasce ponašanja

Je li ekonomsko osnaživanje žena presudno u njihovom daljnjem životu?

-Ekonomsko osnaživanje je jako važno, ali jako veliku ulogu ima i psihoterapijski tretman, detraumatizacija i psihološko osnaživanje

Možete li nam pružiti pozitivne, ali i negativne primjere obiteljskih odnosa koji vas potresu?

-Pozitivni su primjeri kada žene iziđu iz kruga nasilja, dok su potresni primjeri incesta, seksualnog nasilja.

Kako ojačati svijest o važnosti dobrih odnosa u obitelji za cjelokupno društvo....

-Jako je važno govoriti o prevenciji nasilja u porodici. U proteklom periodu realizirali smo projekte u srednjim školama, putem edukativnih radionica govorili smo o prevenciji nasilja, kako prepoznati vrste nasilja u vezi i slično.

Pošaljite poruku našim čitateljima...

-Poručila bih čitateljima da prijave nasilje na SOS telefon 033/222-000 ili 1265 , da mogu prijaviti nasilje i anonimno, dobiti psihološku pomoć i podršku.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD.