Iranska Revolucionarna garda pozvala je Amerikance da glasanjem smijene saveznike američkog predsjednika Donalda Trumpa u Kongresu, dok je za srijedu bilo predviđeno povlačenje američkih snaga iz preostalih baza u susjednom Iraku – potez koji je Teheran pozdravio.

Istovremeno, Katar je nastavio promovirati svoju posredničku diplomatiju s ciljem okončanja sedmomjesečnog sukoba između Irana i Sjedinjenih Država. Trump je ponovo prognozirao brzu kapitulaciju Irana.

Pismo Garde, dugo 26 stranica, objavljeno u utorak, poziva Amerikance da iskoriste svoju političku moć kako bi uklonili sadašnje lidere s dužnosti i odbacili američku podršku Izraelu i vojnoj intervenciji u inostranstvu.

Iako je malo vjerovatno da će pismo utjecati na američke birače koji možda neće ni vidjeti tekst koji su objavili iranski mediji, ono identificira probleme za koje američki politički analitičari kažu da rade protiv Trumpa i Republikanske stranke uoči kongresnih izbora 3. novembra, kada bi opozicioni demokrati mogli ponovo preuzeti kontrolu nad jednim ili oba zakonodavna doma, potencijalno ometajući Trumpovu političku agendu.

- Uklonite s vlasti zle, prevarantske i nasilne političare koji su odgovorni za trenutno stanje Amerike. Pobrinite se da vaši političari shvate da se svijet promijenio - navodi se u pismu. 

Trump je u kampanji 2024. godine obećao da će izbjeći nove ratove, okončati postojeće sukobe i smanjiti inflaciju, no rat s Iranom – koji je Trump pokrenuo zajedno s Izraelom – doprinio je rastu globalnih cijena goriva i širenju sukoba na Bliskom istoku.

Anketa agencija Reuters i Ipsos, objavljena 21. septembra, pokazala je da samo 17 posto ispitanika odobrava način na koji se Trump nosi s troškovima života – što je pitanje koje Amerikanci navode kao ključno za odluku o tome kako će glasati u novembru. Samo 34 posto ispitanika podržalo je napade na Iran.

Trump, koji je 2016. godine odstupio od stranačke politike republikanaca nazvavši američku invaziju na Irak velikom greškom, u srijedu je odobrio konačno povlačenje iz Iraka, dogovoreno još 2024. godine za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Do povlačenja dolazi 23 godine nakon što su snage predvođene SAD-om svrgnule Saddama Husseina, što je potom izazvalo previranja koja su kulminirala usponom Islamske države.

Američki sukob s Iranom uvukao je u borbu iranske saveznike u regiji, uključujući Hute u Jemenu, Hezbolah u Libanu i milicije u Iraku – koje je Rijad okrivio za napad od 10. septembra uslijed kojeg je obustavljen rad naftovoda Istok-Zapad u Saudijskoj Arabiji.

Iran, koji tvrdi da mu je krajnji cilj prisiliti američke snage na povlačenje iz cijelog Bliskog istoka, povlačenje SAD-a iz Iraka predstavlja kao trijumf svoje "osovine otpora", koju čine savezničke naoružane grupe širom regije.

SAD i Iran nisu pronašli izlaz iz rata uprkos brojnim rundama pregovora i nekoliko prekida vatre.

Činilo se da su se pregovori intenzivirali tokom prošlosedmičnog zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku, ali dosad nisu rezultirali dogovorom o ponovnom otvaranju strateškog Hormuškog moreuza, kroz koji je prolazilo 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina prije početka rata u februaru.

Katar se ponovo pojavio kao potencijalni mirotvorac, nakon što je prethodno odigrao sporednu ulogu u postizanju junskog memoranduma o razumijevanju koji je doveo do kratkotrajnog prekida vatre. Američki i iranski zvaničnici su u ponedjeljak odvojeno razgovarali s katarskim posrednicima, ali nije bilo jasno da li je do razmjene informacija došlo i u utorak.

- Razmjenjujemo poruke između strana i radimo na pronalaženju zajedničkog stava kako bismo postigli dogovor koji bi nas sve spasio od posljedica sukoba - izjavio je novinarima glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Katara Majed al-Ansari.

U međuvremenu, Trump je ponovio svoj stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja i da će rat uskoro biti okončan.

Sukob je oslabio iranske konvencionalne snage i naštetio njihovoj ionako posrnuloj ekonomiji, ali je Teheran uzvratio raketnim napadima i napadima bespilotnim letjelicama na američke saveznike u Zaljevu, kao i ograničavanjem prometa naftnih tankera kroz strateški Hormuški moreuz, što je dovelo do rasta svjetskih cijena energenata.

- Ne znam hoće li još odustati, ali odustat će - rekao je Trump novinarima u utorak.

- Loše im ide - dodao je.

Na zasjedanju Generalne skupštine UN-a prošle sedmice, Iran je iznio mirovni prijedlog koji bi pokrenuo sedmodnevno odbrojavanje do ponovnog otvaranja moreuza i obustave borbi.

Trump je u subotu odbacio taj plan, iako je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi u nedjelju izjavio da Washington nije zvanično prenio odbijanje putem posrednika.

Trump je kao jedan od svojih ratnih ciljeva naveo slabljenje iranskih nuklearnih kapaciteta, uz okončanje sposobnosti Irana da napada susjede i stvaranje uslova da Iranci svrgnu svoje rukovodstvo. Iran, koji ne posjeduje nuklearno oružje, negira da teži njegovom sticanju. SAD posjeduju nuklearno oružje. Teheran tvrdi da ima pravo razvijati nuklearnu tehnologiju u miroljubive svrhe kao potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, piše Fena.