MEMORANDUM o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana nalazi se u završnoj fazi usuglašavanja nakon više krugova izmjena, a temelji se na iranskom prijedlogu od 14 točaka, objavila je iranska državna novinska agencija IRNA.

Dok službene potvrde iz Washingtona i Teherana još nema, iranski mediji posljednjih sati objavljuju sve više detalja o sadržaju privremenog sporazuma koji bi mogao biti potpisan tijekom sljedećeg tjedna i označiti početak nove faze odnosa između dviju zemalja.

Ključna pitanja se neće riješiti odmah
Prema navodima IRNA-e i poluslužbene agencije Mehr, dokument predviđa prekid ratnih djelovanja na svim regionalnim bojištima povezanima sa sukobom između SAD-a i Irana, uključujući i Libanon. U okviru sporazuma Washington bi se obvezao izvršiti pritisak na Izrael kako bi se okončale vojne operacije protiv Hezbollaha na području Bejruta i juga Libanona.

Jedno od najosjetljivijih pitanja, iranski nuklearni program, prema trenutačnom nacrtu ne bi bilo riješeno odmah. Iran navodno neće preuzimati nove obveze prije početka posebnih pregovora koji bi se vodili tijekom 60 dana nakon potpisivanja memoranduma. Teheran pritom inzistira na zadržavanju svojih temeljnih načela, uključujući pravo na obogaćivanje uranija.

Što se tiče Hormuškog tjesnaca, iranski mediji naglašavaju da Teheran ne namjerava prepustiti upravljanje tim strateški važnim plovnim putem niti vratiti stanje na ono koje je postojalo prije izbijanja sukoba. Memorandum bi, prema tim tvrdnjama, sadržavao samo odredbe o normalizaciji pomorskog prometa i ukidanju američke blokade iranskih luka. Upravljanje tjesnacem bilo bi koordinirano isključivo među državama regije, bez izravne američke uloge.

Neke teme izostavljane
Velik dio sporazuma odnosi se i na gospodarska pitanja. Iran zahtijeva oslobađanje 24 milijarde američkih dolara zamrznutih financijskih sredstava u inozemstvu, pri čemu bi polovica tog iznosa trebala biti dostupna odmah nakon potpisivanja dokumenta. IRNA tvrdi da je Teheran za to dobio posebna jamstva trećih strana.

Pitanje ukidanja američkih sankcija također bi se rješavalo tijekom prijelaznog razdoblja od 60 dana. U tom razdoblju Washington se, prema iranskim navodima, ne bi smio odlučiti na nove sankcije niti dodatno povećavati vojnu prisutnost na Bliskom istoku.

Posebnu pozornost privlači dio koji se odnosi na obnovu Irana nakon sukoba. Agencija Mehr navodi da dokument uključuje okvirni plan obnove vrijedan najmanje 300 milijardi dolara. O konkretnim mehanizmima provedbe i financiranja tek bi se pregovaralo nakon potpisivanja memoranduma.

Prepreke i dalje velike
Istodobno, prema navodima iste agencije, iz pregovora su u potpunosti izostavljene teme iranskog balističkog raketnog programa i mreže regionalnih saveznika i naoružanih skupina koje Zapad često naziva iranskim posredničkim snagama.

Unatoč optimističnim izvješćima državnih medija, agencija Tasnim, koja se smatra bliskom Iranskoj revolucionarnoj gardi, upozorava da tekst sporazuma još uvijek mora proći završnu analizu i dobiti odobrenje nadležnih institucija u Iranu.

Ako bude potvrđen, memorandum bi predstavljao najveći diplomatski iskorak između Washingtona i Teherana u posljednjih nekoliko desetljeća te potencijalno otvorio put prema širem mirovnom sporazumu koji bi mogao značajno promijeniti sigurnosnu i političku sliku Bliskog istoka. No, prepreke su i dalje jasno vidljive, a čini se da u ključnim pitanjima (Hormuz i nuklearni program) na kojima inzistira SAD, Iran nije spreman popustiti.