Borjana Krišto ulazi u utrku za Predsjedništvo BiH protiv Željka Komšića

Pitanje je koliko će HDZ BiH, kao i stranke HNS-a biti u stanju animirati biračko tijelo. Raseljenost, inflacija, letargija, razočaranost zbog brojnih afera zasigurno im neće ići na ruku.

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

HDZ-ova zamjenica predsjednika stranke te prva zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Borjana Krišto, kandidatkinja je za članicu Predsjedništva BiH ispred hrvatskog naroda.

Iako za mnoge ova kandidatura nije bila preveliko iznenađenje, do posljednjeg trenutka javnost se držala u neizvijesnosti – spominjalo se tajanstvenih pet kandidata, ali Predsjedništvo stranke odlučilo je da to bude Krišto.

U vjetar su otišla i razmišljanja o kandidatu bez opterećenja i „repova“ iz prošlosti koji bi bio prihvatlji i za stranke HNS-a, ali i za hrvatske stranke koje nisu ili su izašle iz članstva ili čak i kandidatu kojeg bi predložila neka druga stranka članica. Na žalost, nije bilo te širine shvaćanja. Hoće li Krišto biti prva žena u bh. Predsjedništvu BiH?

Alibi ime?

Druga najutjecajnija osoba HDZ-a koja ima najviše povjerenje predsjednika stranke Dragana Čovića, „izaći će na megdan“ Željku Komšiću, predsjedniku DF-a kojem je to, neobjašnjivo tvrdoglava i unatoč svim kritikama, četvrta kandidatura i, po mišljenju mnogih, ponovna pobjeda na hrvatskoj poziciji zahvaljujući bošnjačkim glasovima.

Ipak, izbori u Federaciji BiH bi možda mogli donijeti i neka iznenađenja, prije svega zbog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva. Prisutne su i ocjene kako je Brojana Krišto ‘alibi-ime’ zbog najava koje su se mogle čuti već od stranačkih pregovora iz Neuma od kraja siječnja ove godine, kada je predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio kako mu je Čović kazao da se neće kandidirati za člana Predsjedništva.

Međutim, nagađanja su išla i u smjeru kako je to bio zahtjev međunarodne zajednice te da je isti zahtjev upućen i prema predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, ali to nikada nije potvrđeno.

Pitanje br. 1 – Kako animirati hrvatske birače?

Krišto je bila kandidatkinja za Predsjedništvo BiH i 2010. godine kada je osvojila 109.758 (19,74%) glasova. Tada je Željko Komšić, kao kandidat SDP-a BiH, izabran za hrvatskog člana Predsjedništva sa 337.065 (60,61%) glasova. Tada su kandidati bili i Martin Raguž iz HDZ 1990 koji je dobio 60.266 glasova, Jerko Ivanković Lijanović sa 45.397 glasova i još tri kandidata s osvojenih nešto više od 3.500 glasova.

Međutim, te godine bila je daleko drukčija situacija - birači su bili daleko animiraniji i imao se dojam pluralizma. Ukratko, birači su imali izbor.

Ali, tada je bio i daleko zanimljiviji prizor na bošnjačkoj strani gdje se vodila nemilosrdna bitka između Bakira Izetbegovića koji je zadobio 162.831 glasa i ušao u Predsjedništvo i Fahrudina Radončića, predsjednika SBB BiH koji je osvojio 142.387 glasova.

No, ni 117.240 glasova trećeplasiranog Harisa Silajdžića iz Stranke za BiH nije za zanemariti, dok je ostalih šest kandidata zadibilo daleko manji broj glasova.

Ako bismo usporedili tada osvojenih 337.065 glasova Željka Komšića, imali bi sliku o kojoj brojnosti bošnjačkog biračkog tijela se govori, iako je tada za njega glasao i određeni broj birača hrvatske nacionalnosti. Komšić je osvojio više glasova od Izetbegovića i Radončića zajedno.

Stoga se postavlja pitanje koliko će hrvatske birače Krišto uopće animirati, ali i koliko će bošnjačkih birača uspjeti animirati Komšić, no pri tom se ne smije zaboraviti dramatičan broj iseljavanja koji će zasigurno najviše opterećivati upravo HDZ-ovu kandidatkunju koja očekuje podršku od, ionako najmalobrojnijeg biračkog tijela.

Za Borjanu Krišto, osobu koja je među najdugovječnijim političarima u BiH, može se čuti kako je jedna od „najomraženijih“ te da Komšićeva kandidatura samo pomaže u konsolidaciji hrvatskog biračkog tijela,  osvajanju svih bitnih pozicija u vlasti, a nauštrb Predsjedništva, nastavku urušavanja pluralizma u hrvatskom korpusu kao i nastavku kampanje o ugroženosti Hrvata u BiH.

Međutim, Krišto ima dovoljno čvrt „oklop“ da podnese kampanju, no pitanje je koliko će HDZ BiH, kao i stranke HNS-a biti u stanju animirati biračko tijelo. Raseljenost, inflacija, letargija, razočaranost zbog brojnih afera zasigurno im neće ići na ruku.

SDA, Komšić, Bećirović – svi računaju na bošnjačke glasove

Iz ovog razloga, upravo zato je za HDZ-ovu kandidatkinju krucijalno važno stanje na bošnjačkoj strani.

Naime,  zanimljivo je da će se ovih izbora voditi borba između dva SDP-ovca –  kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića i bivšeg SDP-ovca Željka Komšića kao kandidata za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu, ali i SDA ovog kandidata i to sve zbog rasipanja bošnjačkih glasova. Hoće li brojnost bošnjačkog biračkog tijela „preživjeti“ ovo rasipanje, ostaje za vidjeti.

Bećirovića podržavaju Naša stranka, Narod i pravda, SDP, Radončićev SBB, a podršku je najavio i general Armije i predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke.

Podsjetimo da je Bećirović prije četiri godine također bio u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, kada su za tu dužnost kandidirano ukupno šest kandidata – Šefik Džaferović, Denis Bećirović, Fahrudin Radončić, Mirsad Hadžikadić, Senad Šepić i Amer Jerlagić.

Bećirović je tada osvojio 194.688 glasova, dok je kandidat SDA Šefik Džaferović osvojio 212.581 glasova. Predsjednik SBB-a Fahrdin Radončić osvojio je 75.210 glasova, a predsjednik Platforme za progres, Mirsad Hadžikadić 58.555 glasova, dok je Senad Šepić iz Nezavisnog bloka osvojio 29.922 te Amer Jerlagić iz Stranke za BiH 9.655 glasova.

Ovo je vrlo nepovoljna slika za kandidata SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva, ali u konstelaciji odnosa i za Komšića koji je također u nepovoljnom položaju jer i on za četvrti mandat na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva isključivo računa na bošnjačke glasove.

Međutim, Komšiću na ruku ide (malo)brojnost hrvatskog biračkog tijela gdje bi novi mandat u Predsjedništvu mogao osvojiti i s nešto više od 100 tisuća glasova. Što bi cinici kazali, pred Bošnjacima nije laka odluka.