Izmjene i dopune Zakona o plinovodu 'Južna interkonekcija' dobile potrebnu većinu
Vanredno zasjedao Dom naroda Parlamenta FBiH
U srijedu je vanredno zasjedao Dom naroda Parlamenta FBiH koji je razmatrao svega jednu točku dnevnoga reda a to je bio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu 'Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska', koje su i usvojene većinom glasova i to u istom tekstu u kojem ga je Zastupnički dom Parlamenta FBiH odobrio na sjednici 8. travnja. Usvojene izmjene i dopune tog Zakona je Parlamentu predložila Vlada Federacije BiH a tekst predloženih izmjena Zakona se, u odnosu na onaj do sada važeći, razlikuje po tome što je u izmjene Zakona eksplicitno uveden i američki investitor.
U Domu naroda Parlamenta FBiH, ovaj je akt u srijedu dobio glasove 61 izaslanika, tri su bila 'protiv' a jedan suzdržan. Tijekom glasovanja u oba doma entitetskog Parlamenta, članovi Stranke za BiH nisu podržali Zakon problematizirajući, među ostalim, to što je predlagatelj odustao od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nositelj investicije kako bi, kako je poručeno, tu ulogu ustupili privatnoj firmi bez značajnog iskustva.
- U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera plina, no na terenu nije do sada došlo do realizacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba, naveo je ranije federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić koji je obrazložio i da je predlagatelj novog zakonskog rješenja pošao od činjenice da su američki partneri u Pismu namjere izrazili i novčanu spremnost za gradnju tog plinovoda, što je, kako je ustvrdio, i interes Federacije BiH. Novi akt predviđa i zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora. Otprije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u BiH, odnosno u Federaciju BiH, s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići i potpisati odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom projekta.
Vlada je 14. siječnja 2026. usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. ožujka. U tekstu usvojenog Zakona naveden je i investitor projekta Južna interkonekcija, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Vlada FBiH je tada navela da je spomenuta tvrtka dostavila prethodno Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda, kao i da Pismo namjere i ponuda AAFS-a potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u taj strateški projekt cilj kojeg je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost FBiH i omogućiti privlačenje stranih ulaganja uz diversifikaciju izvora opskrbe plinom.