Glavni naslov nedjeljnog izdanja Yediot Aharonota, popularnog hebrejskog dnevnog lista, sažeo je u dvije riječi prevladavajuće raspoloženje u Izraelu oko sporazuma o prekidu vatre između predsjednika Trumpa i Irana koji je na pomolu: "Loš dogovor." Izrael, koji je u protekloj godini vodio dva rata protiv Irana, a u posljednjem krajem veljače sudjelovao s američkim snagama, sada je izostavljen iz mogućeg mirovnog rješenja u čijem sklapanju nije sudjelovao, piše The New York Times.

Čak i prije nego što je objavljeno postizanje sporazuma o prekidu vatre, detalji koji su se pojavili u medijima izazvali su lavinu kritika i nezadovoljstva među Izraelcima diljem političkog spektra. Američki i iranski dužnosnici naveli su da bi, prema početnom "memorandumu o razumijevanju", Iran ponovno otvorio Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku rutu, dok bi Sjedinjene Države ukinule blokadu iranskih luka.

Primirje dogovoreno u travnju bilo bi produženo za 60 dana, tijekom kojih bi se obje strane obvezale na pregovore o iranskom nuklearnom programu i ukidanju američkih sankcija.

Neispunjeni izraelski ciljevi
Takav dogovor daleko je od ciljeva koje je Izrael postavio na početku dvaju ratova. Premijer Benjamin Netanyahu tada je izjavio da je cilj "ukloniti egzistencijalne prijetnje" Izraelu, što je, kako je pojasnio, značilo uništenje svake nuklearne prijetnje iz Irana i njegovog programa balističkih projektila, kao i "stvaranje uvjeta" da iranski narod sruši vlast.

Izraelci su također zahtijevali da Teheran prekine podršku svojim saveznicima neprijateljski raspoloženima prema Izraelu, uključujući Hezbollah u Libanonu, Hute u Jemenu te Hamas u Gazi.

Oštre kritike stručnjaka
Izraelske stručnjake uznemirila je činjenica da se ključni elementi za sigurnost Izraela u sporazumu, kako se čini, uopće ne spominju. "Što god se dogodilo, predsjednik Trump proglasit će pobjedu, i to potpunu pobjedu", rekao je Jacob Nagel, bivši vršitelj dužnosti Netanyahuova savjetnika za nacionalnu sigurnost.

"Vrlo je lako reći koje će teme biti predmet budućih pregovora", izjavio je Nagel novinarima, ali je dodao kako se "iranski balistički projektili i podrška savezničkim skupinama u regiji uopće ne pojavljuju kao teme u javno dostupnim detaljima".

Netanyahuovi protivnici bili su još oštriji. "Katastrofa iz izraelske perspektive", napisao je u nedjelju na društvenim mrežama Avigdor Liberman, bivši ministar obrane i nekadašnji Netanyahuov saveznik, a danas njegov ogorčeni kritičar.

Yair Lapid, centristički vođa parlamentarne oporbe i bivši ministar, izjavio je kako se nada da izvješća o sporazumu nisu točna. "Ali ako jesu", poručio je, "ovo je jedan od najporaznijih neuspjeha izraelske vanjske i sigurnosne politike."

Opreznost izraelske vlade
Aktualni izraelski dužnosnici nisu se previše izjašnjavali, očito u strahu da ne naljute predsjednika Trumpa. Sam Netanyahu u petak je objavio izjavu u kojoj je poručio: "Sve dok sam ja premijer Izraela, Iran neće imati nuklearno oružje. Predsjednik Trump i ja u potpunosti se slažemo oko toga." U njegovoj izjavi nisu spomenuti ni balistički projektili ni iranski saveznici u regiji.

Izvor upoznat s detaljima sporazuma, koji je pristao govoriti pod uvjetom anonimnosti, naveo je glavne probleme koje Izrael vidi u prijedlogu. Prvo, nema jasnih rješenja za iranske zalihe obogaćenog urana niti dovoljnih ograničenja nuklearnog programa, a čini se da se sporazum oslanja na dobru volju Teherana.

Drugo, umjesto stvaranja uvjeta za slom iranske vlade, sporazum bi omogućio da se novac ponovno počne slijevati u njezinu blagajnu. Treće, dogovor ne predviđa jasan mehanizam koji bi prisilio Iran da prestane podržavati svoje saveznike, ali bi istovremeno zaustavio izraelsku vojnu kampanju protiv Hezbollaha u Libanonu.

Poveznica s Hezbollahom
Posljednji sukob u Libanonu izbio je nakon što je Hezbollah ispalio projektile na Izrael nekoliko dana nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana krajem veljače. Iran je inzistirao da bilo kakav širi mirovni sporazum obuhvati i sukob u Libanonu.

Izrael je pokušao spriječiti izravno povezivanje sporazuma s Iranom i svoje vojne kampanje protiv Hezbollaha, ističući da su mu militanti na pragu, no čini se da je njegov utjecaj bio ograničen. S obzirom na to da se nacionalni izbori u Izraelu očekuju do kraja listopada, Netanyahu je pod snažnim pritiskom unutar vlastite koalicije, ali i od strane kritičara, da ne popusti Trumpovim zahtjevima.

Ipak, on izbjegava javno suprotstavljanje američkom predsjedniku, ponajviše zato što je njihov blizak odnos predstavljao kao jedno od svojih ključnih političkih postignuća, piše index.