IZRAELSKI zastupnici položili su danas prisegu u parlamentu, ali zemlja još nema novu vladu. Izbori održani 27. listopada nisu dali jasnog pobjednika. Premijer Benjamin Netanyahu ostao je bez parlamentarne većine, no ni njegovi politički protivnici zasad nemaju dovoljno zastupnika za preuzimanje vlasti, prenosi Reuters.

Umirovljeni general Gadi Eisenkot, kojemu je izraelski predsjednik Isaac Herzog u nedjelju povjerio mandat za sastavljanje vlade, pokušava okupiti koaliciju. Međutim, ni on ni njegovi saveznici nemaju većinu, a dogovor sa strankama koje bi mu omogućile dolazak na vlast još nije postignut. Zbog takve situacije postoji mogućnost da novi parlament neće dugo trajati. Ako ni Eisenkot ni Netanyahu ne uspiju sastaviti vladu, Izrael bi mogao ponovno izaći na izbore.

Predsjednik pozvao na kompromis
Predsjednik Herzog na svečanosti prisege pozvao je zastupnike da učine sve kako bi izbjegli nove izbore. "Morate učiniti sve kako biste izbjegli ponovljene izbore", poručio je. "Pružite ruku kompromisa, čak i među suparnicima. Gledajte jedni na druge s velikodušnošću. Ovdje je pred nama mnogo posla, a on zahtijeva sposobnost i iskustvo koji se nalaze u svakom dijelu ovog doma."

Netanyahu ostaje tehnički premijer dok netko drugi ne uspije sastaviti vladu. Njegova desničarska stranka Likud, zajedno s krajnje desnim i ultrakonzervativnim vjerskim strankama, ostvarila je bolji izborni rezultat od očekivanog, ali je ipak izgubila većinu. Taj savez sada ima 53 od ukupno 120 mjesta u Knessetu.

Eisenkotu nedostaju glasovi za većinu
Eisenkotova stranka desnog centra Yashar i njezini koalicijski partneri imaju 48 zastupnika. Međutim, mogu računati na moguću podršku stranaka izraelske arapske manjine, koje imaju 19 mjesta i također se snažno protive Netanyahuu.

Takav odnos snaga mogao bi omogućiti Eisenkotu da ostvari neka predizborna obećanja čak i prije sastavljanja vlade. Jedno od njih je osnivanje istražnog povjerenstva o Hamasovu napadu 7. listopada 2023. godine. Arapske stranke podržavaju takvu istragu, dok joj se Netanyahu uglavnom protivi.

Eisenkot bi uz njihovu pomoć mogao i zamijeniti sadašnjeg predsjednika Knesseta, koji dolazi iz Netanyahuova Likuda. Herzog je poručio da je parlament "dužan učiniti sve" kako bi istražio i razumio "katastrofu" koja se dogodila 7. listopada. Istaknuo je to u trenutku kada se Izrael i dalje suočava s prijetnjama Irana i njegovih saveznika.

Tri mogućnosti za sastavljanje vlade
Eisenkot ima rok do 6. prosinca za sastavljanje vlade. Može zatražiti i dodatna dva tjedna, čime bi rok bio produljen do 20. prosinca. Sam je priznao da je njegov put do vlasti "iznimno složen". Pred njim su tri mogućnosti.

Mogao bi sastaviti manjinsku vladu uz podršku arapskih stranaka, dogovoriti koaliciju s ultrakonzervativnim vjerskim strankama ili pokušati stvoriti vladu nacionalnog jedinstva s Netanyahuom. Svaka od tih opcija ima ozbiljne prepreke. Eisenkot i njegovi saveznici dosad su izbjegavali suradnju s ultrakonzervativnim vjerskim strankama, a one su već poručile da neće ući u vladu koju bi on predvodio.

Netanyahu dovodi u pitanje izborne rezultate
Netanyahu je u međuvremenu doveo u pitanje rezultate izbora, iznoseći neutemeljene tvrdnje o izbornoj prijevari povezanoj s Arapima, koji čine petinu izraelskog stanovništva. Izborni dužnosnici objavili su da istražuju moguće nepravilnosti, ali su naglasili da nisu pronašli dokaze o prijevari koja bi mogla utjecati na konačan rezultat izbora.

Ako Eisenkot ne uspije sastaviti vladu, predsjednik Herzog vjerojatno će mandat ponuditi Netanyahuu. Ako ni Netanyahu ne uspije okupiti većinu, priliku bi mogao dobiti treći kandidat. Ne uspije li ni on, Izrael će morati ponovno na izbore.