Piše: Dragan Bradvica

Pandemijakoronavirusa samo je još jednom pokazala kako zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini ne funkcionira na najbolji mogući način.

Na sve to već godinama upozoravaju i domaći i međunarodni akteri navodeći kako BiH u zdravstvo ulaže značajna sredstva ali da usluga koju dobivamo nije na toj razini.

Nažalost po narode i žitelje u ovoj zemlji nikada se do sada nije povela niti jedna ozbiljna rasprava i reforma kako bi se stvari mijenjale pa smo najveću pandemiju u posljednjih 100 godina dočekali u sustavu kakav se pokazalo da nije dovoljno funkcionalan.

Ostaje za vidjeti hoćemo li uz pomoć međunarodne zajednice sada krenuti ka najbolji rješenjima već ove godine ili pak nastaviti održavati status quo.

Rast potrošnje

Agencija za statistiku BiH ovog tjedna izbacila je statističke podatke oko ulaganja u zdravstvo u našoj zemlji koji pokazuju kako ta ulaganja iz godine u godinu rastu za stotine milijuna maraka a od 2009. godine nikada nisu bila manja od 2,2 milijarde maraka.

Tako smo u zdravstvo u 2010. uložili 2.281.159.015 maraka, u 2011. to raste na 2.389.835.498 maraka, 2012. imamo novo povećanje 2.468.499.418 maraka a i godinu iza toga na 2.521.601.566 maraka. Povećanja se nastavljaju i u 2014. kada je potrošeno 2.587.624.273 maraka, raste i u 2015. na 2.669.796.290 maraka ali i u 2016. na 2.759.545.257 maraka. Sličan je trend u 2017. kada je uloženo 2.802.375.720 maraka te u posljednjoj promatranoj godini 2018. kada je na zdravstveni sektor izdvojeno 2.971.658.523 marke.

Od tog iznosa u 2018. ukupna javna potrošnja bila je 2.088.215.970 maraka, ukupna privatna potrošnja 883.442.552 marke a ukupna potrošnja na preventivnu njegu 54.470.823 maraka.

Prema tome, u deset promatranih godina potrošnja zdravstvenog sustava porasla je za 748.980.402 marke na godišnjoj razini. Radi se o značajnom povećanju a mnogi postavljaju pitanje je li ovakvu razinu potrošnje pratila i kvaliteta usluga?

Sustav u BiH

Sustav u BiH jeste kompleksan i s obzirom na ustavno uređenje on i ne može biti drugačiji.

Iako sve to svakako stvara kompliciranost, ukoliko postoji volja da se stvari mijenjaju to što BiH nema ministarstvo zdravstva na državnoj razini a ima 13 ministarstava zdravstva (jedno u Republici Srpskoj, jedno u Federaciji, jedno u Brčko distriktu BiH i po jedno u svakom od deset županija u FBiH) ne bi trebao biti problem da se ide u poboljšanje usluga.

Hoće li se na putu ka Europskoj uniji krenuti u ozbiljnije reforme ovog sektora, ponajprije uraditi sveukupni screening onoga što se događa u sustavu te što prije rješavati problem po problem kako bi sustav digli na višu razinu trenutno je više nego neizvjesno.

Ulaganja u zdravstvo:

2009. - 2.222.678.121 maraka

2010. - 2.281.159.015 maraka

2011. - 2.389.835.498 maraka

2012. - 2.468.499.418 maraka

2013. - 2.521.601.566 maraka

2014. - 2.587.624.273 maraka

2015. - 2.669.796.290 maraka

2016. - 2.759.545.257 maraka

2017. - 2.802.375.720 maraka

2018. - 2.971.658.523 maraka