Ruski predsjednik Vladimir Putin postaje sve spremniji prihvaćati rizike dok se rat u Ukrajini nastavlja te pokušava unijeti podjele među zapadne saveznike, upozorio je jedan od najviših vojnih zapovjednika NATO-a.

Britanski zrakoplovni maršal Sir John Stringer, zamjenik vrhovnog savezničkog zapovjednika NATO-a za Europu, govorio je za Associated Press na sigurnosnoj konferenciji u Tallinnu u Estoniji.

Stringer je rekao da Putin postaje "sve neoprezniji, opasniji i spremniji prihvaćati rizik" te upozorio članice NATO-a da moraju biti svjesne izrazito napetog sigurnosnog okruženja. Prema njegovim riječima, Moskva bi željela isprovocirati Savez na pretjeranu reakciju.

"Granica između slučajnog i namjernog vrlo je tanka"
Posebno se osvrnuo na incidente u kojima ruski dronovi ulaze u zračni prostor država NATO-a. Dio takvih slučajeva može biti posljedica ometanja GPS-a i drugih sustava elektroničkog ratovanja, ali Stringer upozorava da je granica između slučajnog i namjernog "vrlo tanka".

Rusija bi, rekao je, takve aktivnosti mogla dodatno pojačati. Naglasio je, međutim, da mogućnost eskalacije ne znači da je Moskva već donijela odluku o izravnom napadu na NATO.

Upravo oko toga među zapadnim dužnosnicima postoje različite procjene. Poljski premijer Donald Tusk prošlog je tjedna upozorio da bi Rusija mogla namjerno poslati dronove ili projektile na teritorij članica NATO-a, a potom tvrditi da je riječ o nesreći. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od svoje vlade plan jačanja zaštite kritične infrastrukture od mogućih napada dronovima i kibernetičkih napada.

Amerikanci: Putin ne želi rat s NATO-om
Drugi zapadni dužnosnici ipak pozivaju na oprez pri procjeni ruskih namjera.

Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker rekao je AP-u da ne smatra da Putin želi sukob s NATO-om. Prema njegovoj procjeni, dio ulazaka dronova u zračni prostor Rumunjske i Poljske posljedica je elektroničkog ratovanja i nije bio namjeran, dok ruske hibridne aktivnosti poput sabotaža smatra znatno ozbiljnijim problemom. I on je upozorio da saveznici ne bi trebali reagirati nepromišljeno.

Latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs također je rekao da trenutačno nema znakova gomilanja ruskih snaga uz granice baltičkih država te da zbog angažmana ruske vojske u Ukrajini ne smatra izglednim neposredan konvencionalni napad na NATO. Slično je ocijenio estonski premijer Kristen Michal, koji izravan vojni napad na Europu trenutačno smatra malo vjerojatnim zbog odvraćajuće snage NATO-a i činjenice da su ruske snage vezane uz rat u Ukrajini.

Sabotaže, požari i kibernetički napadi
Istodobno raste broj aktivnosti koje zapadne države pripisuju Rusiji ili osobama povezanim s ruskim obavještajnim službama. AP navodi slučajeve sabotaža, podmetanja požara, kibernetičkih napada, propagandnih operacija i drugih pokušaja destabilizacije diljem Europe.

NATO službeno navodi da značajni kibernetički ili drugi hibridni napadi u određenim okolnostima mogu dosegnuti razinu oružanog napada i dovesti do razmatranja aktiviranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Taj članak propisuje da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice Saveza. Odluka o tome postoji li takav napad donosi se za svaki slučaj zasebno.

Stringer smatra da Putin različitim potezima pokušava stvoriti nesuglasice među članicama NATO-a i oslabiti njihovu potporu Ukrajini. NATO je i na summitu u Ankari u srpnju ponovno Rusiju označio dugoročnom prijetnjom euroatlantskoj sigurnosti i potvrdio obvezu kolektivne obrane, piše index.