Finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre sjeli su u predsjedničkoj palači u Helsinkiju i nazvali Vladimira Putina. Njihova namjera bila je izravnom intervencijom pokazati europsku odlučnost, no razgovor je umjesto toga izazvao najoštriji razdor među nordijskim saveznicima od početka ruske invazije na Ukrajinu, piše Politico.

Poziv je ujedno otkrio i duboke podjele unutar Europe o pristupu Moskvi dok se traži rješenje za rat. Dok se ruski i ukrajinski pregovarači pripremaju za ovotjedne razgovore s izaslanicima Donalda Trumpa u Abu Dhabiju, europske vlade spore se oko toga tko bi trebao predstavljati kontinent u budućim pregovorima. Ostaju podijeljene oko ključnog pitanja: pomaže li izravan kontakt s Putinom postizanju mira ili se time samo nagrađuje agresija?

Iza europske nesigurnosti stoji i pitanje može li se Sjedinjenim Državama vjerovati da će ispregovarati pravedan dogovor za Europu, a osobito za Ukrajinu. Čelnici EU-a pokušat će naći odgovore na neformalnom summitu u Dublinu ovog tjedna, no malo tko očekuje da će postići suglasje.

U intervjuu za Politico u Oslu, Støre je objasnio zašto su on i Stubb odlučili nazvati ruskog predsjednika, koji protiv Europe vodi hibridni rat i čija vojska svakodnevno napada ukrajinske civile dronovima i projektilima. "Usko surađujemo s europskim partnerima na podršci Ukrajini, ali jedini glas koji Moskva čuje dolazi iz Washingtona", rekao je Støre. "Imamo dobre i otvorene odnose s američkim pregovaračima i administracijom, ali ovaj se rat odvija u Europi. Mislim da je iluzija vjerovati da će rat završiti ako Europa ne bude razgovarala s Moskvom."

Druge zemlje koje s Rusijom dijele granicu i povijesno iskustvo imaju potpuno suprotan stav. "Europa ne bi trebala biti posrednik", izjavila je estonska premijerka Kristen Michal u drugom intervjuu. "Ne smijete preuzeti ulogu nekoga tko pokušava udovoljiti diktatoru."

Politico donosi pozadinu priče o telefonskom pozivu koji je podijelio Europu na temelju razgovora s političarima, diplomatima i dužnosnicima, od kojih su mnogi govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

Trumpov zaokret
Europa pokušava ostvariti utjecaj na neizvjestan mirovni proces u Ukrajini otkako se Trump početkom 2025. vratio u Bijelu kuću, odmah nazvao Putina i prekinuo američku financijsku pomoć Kijevu. Trumpovi potezi narušili su transatlantski konsenzus izgrađen za vrijeme njegova prethodnika Joea Bidena i ponudili Putinu mogućnost povoljnog prekida vatre te povratka na međunarodnu scenu.

Ovogodišnji rat između SAD-a i Irana nakratko je zaustavio taj proces, ali Trump se u listopadu ponovno posvetio temi Ukrajine. Kritizirao je predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napada na rusku energetsku infrastrukturu, a za poteze Putinove strane rekao je da su bili "sasvim u redu".

Zbog bojazni da pregovori idu u krivom smjeru, Stubb i Støre su intervenirali. Støre je u Oslu ugostio Zelenskog i Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa kako bi pokušao popraviti njihove odnose. Stubb, koji je također bio na sastanku, izjavio je da je susret 20. listopada vratio mirovni proces "u dobre okvire". No, samo 24 sata kasnije, Witkoff je ponovno izazvao oštru reakciju europskih čelnika kada se u Sankt Peterburgu sastao s Putinom i nazvao ga "humanitarcem".

Nakon konzultacija sa Zelenskim, dvojica nordijskih čelnika zaključila su da ne smiju dopustiti da Trump, Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner budu jedini zapadni predstavnici koji izravno razgovaraju s Putinom.

Stari prijatelji
Stubb i Støre poznaju se godinama i blisko su surađivali na temama vezanim uz Rusiju dok su obojica bili ministri vanjskih poslova. Često razgovaraju i dopisuju se te zajednički nastupaju oko ključnih tema unatoč različitim političkim profilima.

Mjesecima su diskretno razmatrali ideju o zajedničkom pozivu Kremlju i zaključili da je ključno pokušati potaknuti napredak prije novih pregovora u Abu Dhabiju. Mnogi dužnosnici privatno priznaju da Europljani više nemaju povjerenja u Washington kada je riječ o obrani europskih ili ukrajinskih interesa.

"U Europi se moramo zapitati želimo li doista da netko drugi kontaktira i pregovara u naše ime", rekao je jedan dužnosnik vlade članice EU. "Zar doista mislimo da bi SAD trebao definirati naše ciljeve?"

"Važno je da Donald Trump nije jedini zapadni lider koji razgovara s Putinom", rekao je drugi visoki europski dužnosnik. "Potrebno je da i proukrajinski lideri izravno prenesu svoje poruke Putinu."

Tako su, gotovo pet godina nakon početka ruske diplomatske izolacije, Stubb i Støre odlučili nazvati Kremlj. Nordijski tim kontaktirao je Putinove suradnike i dogovorio format razgovora prema kojem je svaka strana trebala naizmjence iznijeti svoje poruke, bez prekidanja.

I sam ambijent u kojem se poziv odvio bio je simboličan. Dok su dvojica čelnika 27. listopada sjedila za stolom u Stubbovom predsjedničkom salonu, iznad njih su bile dvije velike uljane slike bitaka iz Krimskog rata, koje podsjećaju na doba kada je Finska bila dio Ruskog Carstva.

Prema nekim navodima, Putin je iskoristio priliku da održi dugo predavanje o slavenskoj povijesti i uzrocima rata u Ukrajini. Jedan visoki dužnosnik upućen u razgovor rekao je da su Stubb i Støre strpljivo slušali tijekom 90-minutnog razgovora. Drugi europski dužnosnici koji su dobili sažetak poziva to negiraju i tvrde da je priča o predavanju ruska propaganda s ciljem ponižavanja europskih predstavnika.

Sam Støre to je demantirao: "Bio sam tamo. Nije to učinio." Pojasnio je da Putin ima poznate argumente o uzrocima rata. "No, on ima pravo iznijeti svoje viđenje, a mi na to odgovaramo."

Nordijski dvojac Putinu je prvo prenio poruke Zelenskog – da se o teritorijalnim granicama može razgovarati samo na razini čelnika te da prvo moraju uslijediti koraci deeskalacije. Stubb i Støre zatim su otvorili pitanje sigurnosti Baltičkog mora i potrebe da taj plovni put ostane otvoren za trgovinu.

Jedan od ciljeva poziva bio je i procijeniti Putinov način razmišljanja. Norveški premijer rekao je da je Putin zvučao "racionalno" i "profesionalno", a da su "njegovi argumenti bili savršeno jasni". Putin je, kaže, ozbiljno shvatio ideju o razgovorima u Abu Dhabiju i najavio da će uputiti svoje pregovarače da ispitaju je li napredak moguć. "To što se javlja na telefon i što postoje drugi kanali komunikacije, po meni, signalizira barem spremnost na pregovore."

Ipak, Støre ni nakon razgovora nije uvjeren da je Putin doista otvoren za dogovor. Unatoč njihovim naporima, norveški i finski tim ne očekuju značajan napredak u Abu Dhabiju.

Reakcije saveznika
Nakon što je Stubbov ured objavio vijest o pozivu, uslijedile su brze i javne diplomatske reakcije. Čelnici Danske i Švedske, koji su se u tom trenutku nalazili u Helsinkiju na sastanku Nordijskog vijeća, pred kamerama nisu skrivali nezadovoljstvo.

"Vrlo sam skeptična prema ovoj norveškoj i finskoj inicijativi", izjavila je danska premijerka Mette Frederiksen. "Mislim da bismo trebali očuvati jedinstvo Europe, a ne djelovati na svoju ruku."

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da se mir mora postići "snagom", a ne "popuštanjem". I Litva je kritizirala potez.

U privatnim razgovorima neki su diplomati bili još oštriji. "Previše je sredovječnih političara koji se žele upisati u povijest kao mirotvorci", rekao je jedan diplomat EU-a. "Putin ovime samo dobiva, jer otvara normalniji dijalog sa svijetom, dok istovremeno nastavlja bombardirati i ubijati civile u Ukrajini."

Pritužbe se nisu odnosile samo na odluku o razgovoru s Putinom, već i na to što se Stubb i Støre nisu prethodno uskladili sa saveznicima. Dužnosnici upućeni u pripreme to poriču i tvrde da su Frederiksen i drugi, uključujući vodstvo Francuske, Njemačke i SAD-a, bili obaviješteni prije poziva. Moguće je da je Frederiksen očekivala ranije upozorenje i priliku da utječe na plan. Izjavila je da njezini finski i norveški kolege nisu uskladili poziv s "ostatkom nas".

Podrška iz Moskve
Støre ne odustaje od svog stava. "U pravu je, jer nisam pitao – nismo tražili dopuštenje", rekao je za Politico. "Savjetujemo se unutar nordijske obitelji, ali to nije mehanizam koji zahtijeva pristanak svih nordijskih zemalja ili 27 članica EU-a."

Neki dužnosnici privatno smatraju da je Støre izazvao dodatno nezadovoljstvo kada je nakon poziva istaknuo da je EU podijeljena oko pristupa Rusiji od samog početka rata. "To je istina, ali nije na njemu da to govori", rekao je jedan dužnosnik. "Norveška nije u EU."

Stubb i Støre tvrde da nikada nisu pokušavali govoriti u ime bilo koga osim svojih zemalja, koje obje graniče s Rusijom. Navode da su dugo razgovarali sa Zelenskim prije poziva kako bi se usuglasili oko poruka za Putina, a zatim su ga izvijestili o ishodu razgovora.

Nadali su se da će njihova inicijativa ojačati položaj Zelenskog, no kritike su postale toliko intenzivne da ih je ukrajinski čelnik morao javno braniti. "Oni nam uistinu pomažu", rekao je.

Dvojica nordijskih čelnika dobila su podršku i iz Moskve. "Vjerujem da je to bila ispravna stvar", rekao je Putin. "Naposljetku, u Europi postoje ljudi koji ne žele nanijeti strateški poraz Rusiji, već nastoje uspostaviti neku vrstu konstruktivnog dijaloga."

Putinovi komentari vjerojatno neće smiriti napetosti među nordijskim susjedima. Kako je to opisao jedan dužnosnik, za regionalne čelnike koji nisu bili uključeni u plan moglo bi doći do trajne "obiteljske traume".

Unatoč napetostima na sjeveru Europe, cijeli je događaj razotkrio realnost situacije za Ukrajinu i njezine saveznike. Iako je Trumpova stranka zabilježila slabije rezultate na izborima na sredini mandata, on i dalje određuje dinamiku pregovora. Europa, s druge strane, trenutno nema nikoga tko bi u ključnim trenucima mogao parirati američkom utjecaju, piše index.