Prije pet godina Jane Meng putovala je iz svog doma u Šangaju u Hong Kong kako bi sebi priuštila nešto posebno za rođendan. Ta 31-godišnja vlasnica kompanije za uvoz i izvoz nije tražila sat ili dizajnersku torbu. Umjesto toga, došla je zbog osiguranja od ozbiljnih bolesti.

„Nisam imala povjerenja u kineski zdravstveni sustav i tržište osiguranja da će moći pružiti potrebnu njegu i osiguranje koje bih mogla trebati kasnije u životu“, za Al Jazeeru je kazala Meng koja je zamolila da ne koristimo njeno pravo ime. „Zbog toga sam odlučila otići i otvoriti bankovni račun u Hong Kongu i tamo uplatiti osiguranje.“

Od tada, kako je njeno bogatstvo raslo, Meng je samo proširivala svoje financijske aktivnosti izvan kineskog kopna. Danas posluje uglavnom preko Hong Konga. Nedavno je otvorila i bankovni račun u Singapuru, na koji je prebacila većinu sredstava.

„Ne želim veliku količinu novca držati u Kini jer smatram da na mnoge načine Kina trenutno nije dobro mjesto za to“, pojasnila je. Kineska ekonomija suočava se s nekim od najizazovnijih okolnosti u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ekonomska aktivnost usporena je ispod povijesnog trenda. Ovo dovodi u sumnju da će Peking postići cilj od pet posto rasta u 2024. godini. Nezaposlenost mladih je visoka, iznad 17 posto.

Potrošnja domaćinstava, koja iznosi gotovo 40 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ostaje daleko ispod svjetskog prosjeka. Tržište nekretnina i dalje je u krizi zbog koje su cijene pale za gotovo osam posto od svog vrhunca.

Nestanak najpoznatijeg investicijskog bankara
Istovremeno, represija velikog broja industrija, od tehnologije preko financija do privatnih edukacija, izazvala je nervozu u poslovnom svijetu posljednjih godina kao i nestanak poznatih biznismena poput Bao Fana. Bao, jedan od najpoznatijih investicijskih bankara na kineskoj tehnološkoj sceni. Nije viđen od veljače 2023. godine, kada je njegova investicijska kompanija China Renaissance objavila da „surađuje“ u istrazi. Vlasti nisu dale nikakve detalje o bilo kakvim optužbama protiv njega ili o statusu bilo kakvog slučaja.

Osjeti se nesigurnost
„S obzirom na sva dešavanja, mislim da nije sigurno ovisiti o kineskom tržištu“, kazala je Meng. „Situacija je jednostavno isuviše nestabilna.“ Nakon što je premjestila veći dio svog novca iz Kine, Meng je razmišljala i o tome da se jednog dana preseli.

„Razmišljala sam o odlasku“, kazala je. „Ja sam vlasnica malog biznisa, ali znam da i veliki broj bogatijih ljudi s mnogo više imovine razmišlja o odlasku iz Kine.“ Mnogi bogati Kinezi već su učinili taj korak.

Prošle godine je 13.800 osoba s visokom neto vrijednošću imovine napustilo Kinu. Ovo predstavlja porast od 28 posto u odnosu na 2022. godinu. Najviše je među svim državama, prema izvještaju kompanije Henley & Partners, koja je svjetski lider u oblasti programa za sticanje prebivališta i državljanstva putem ulaganja. Stručnjaci te kompanije očekivali su da će se rekordnih 15.200 kineskih milijunera odseliti do kraja 2024.

Odlazak ne predstavlja masovni egzodus, budući da je Kina bila dom za 6,2 milijuna bogataša zaključno s 2021. godinom, prema izvještaju Credit Suisse i UBS-a.

„Ipak, ako je ovo početak ubrzavajućeg trenda, u tom slučaju može predstavljati ekonomski izazov za Kinu“, kazao je Allan Von Mehren, glavni analitičar i ekonomista za Kinu u Danske Bank, za Al Jazeeru.

Vlasti postaju naklonjene privatnicima, ali je možda kasno
Kada milijuneri odlaze, obično nose i svoje bogatstvo. U drugom kvartalu ove godine strane kompanije povukle su rekordnih 15 milijardi dolara iz Kine. Prema mišljenju Sare Hsu, vanredne profesorice na Univerzitetu Tennessee, koja proučava kineski fintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... i sivo bankarstvo, val odlaska novca samo bi dodatno oštetio kinesku ekonomiju koja je već u krizi.

„Trebali bi, dakle, biti zabrinuti zbog odlaska kapitala“, kazala je Hsu Al Jazeeri, misleći na Kinesku vladu.

No, kineske vlasti već su itekako svjesne problema koje bi masovni odlazak bogatih Kineza mogao predstavljati, smatra Von Mehren.

„To je djelimično razlog zbog kojeg Kineska vlada pokušava ‘šarmirati’ i umiriti ljude u privatnom sektoru“, dodaje. Nakon što su godinama bili oštri prema privatnom sektoru, zvaničnici su odnedavno naklonjeniji biznismenima. 

Kineski premijer Li Qiang u januaru je izjavio da je kineska ekonomija otvorena za biznis i obećao je da će „poduzeti aktivne korake za rješavanje razumnih razloga za zabrinutost globalne poslovne zajednice“.

Qiang se u studenom susreo s direktorima nekih od vodećih kineskih tehnoloških kompanija. Probudivši nadu da je došao kraj represiji prema ovom sektoru.

„Od perioda represije u privatnom sektoru došlo je do gubitka povjerenja između centralnih vlasti i segmenata kineske poslovne zajednice“, rekao je Von Mehren. „Ako budu u stanju vratiti povjerenje, mogli bi zaustaviti odlazak ljudi iz Kine“.

Oslanjanje na stroge kontrole kapitala
Ako riječi umirenja ne uspiju smiriti investitore, kineske vlasti se mogu osloniti na svoje stroge kontrole kapitala. Cilj je pokušati spriječiti pojedince da iznesu svoju imovinu izvan zemlje.

Kineskim državljanima dozvoljeno je da prenesu samo ekvivalent od 50.000 dolara iz države godišnje. Banke i druge financijske institucije, također, moraju prijaviti sve domaće i inozemne novčane transakcije u iznosu od više od 50.000 juana (7.000 dolara) vlastima, dok se gotovinske uplate i isplate slične vrijednosti, također, moraju registrovati.

Međutim, bogati Kinezi pronašli su načine da zaobiđu takve kontrole. Nije neuobičajeno da bogati pojedinci koriste članove obitelji kako bi prebacili sredstva, smatra Hsu. Ili za kupovinu imovine kao što su zlatne poluge koje se mogu premjestiti u inozemstvo.

„No, ima i onih koji se za pomoć obraćaju članovima podzemne finansijske mreže“, kazala je Hsu. Riječ je o velikoj globalnoj mreži koja omogućava prebacivanje sredstava širom svijeta putem raznih kanala.

Što je “smurfing”
Jedna uobičajena metoda koju koriste kineski sivi bankari, poznata je kao „smurfing“. Uključuje regrutiranje ljudi koji nisu iskoristili svoj godišnji limit za transfer u iznosu 50.000 dolara. U jednom slučaju koji su prijavili kineski državni mediji, čovjek koji se preziva Li optužen je da je samostalno nadzirao mrežu od 102 pojedinca koji su prebacivali milijune dolara iz države svake godine.

U prosincu su kineske vlasti objavile da su razotkrile više od 100 sumnjivih operacija prebacivanja novca od svibnja. Ušle su u trag ilegalnim financijskim transakcijama ukupne vrijednosti gotovo 11 milijardi dolara.

„Članovi podzemne financijske mreže obično su povezani s kriminalnim aktivnostima i smatraju se ilegalnim financijama u Kini“, kazala je Hsu. „Izuzetno je rizično koristiti njihove usluge, posebno u vrijeme kada vlada provodi ozbiljne represivne mjere, ali funkcionalni su i mogu iznijeti velike količine novca iz države.“

Među onima koji uspiju prebaciti svoja sredstva izvan države najpopularniji izbor je Singapur.

Bogati Kinezi uspostavili su stotine ureda za upravljanje bogatstvom u ovom gradu-državi proteklih godina. Činili su najveću grupu stranih kupaca luksuznih nekretnina u 2022. godini.

Ovaj priliv, kao i nedavni skandal s pranjem novca, doveo je do uvođenja strožijih kontrola singapurskih vlasti kada je riječ o novopristiglom kineskom bogatstvu.

Monetarna agencija Singapura ranije ove godine odbila je dvije prijave za porodične urede povezane s kineskim bogatstvom, izvijestio je Nikkei Asia u ožujku, pozivajući se na dva izvora upoznata s ovim pitanjem.

No, Singapur je i dalje glavna destinacija za milijunere koji odlaze iz Kine, zajedno s Kanadom i SAD-om, smatraju u Henley & Partnersu. Ako Meng odluči otići iz Kine, zna gdje će ići, piše financa.

„Živjela sam i studirala u Singapuru, pa bih odabrala skrasiti se tamo“, kazala je. „To bi mi bilo najpraktičnije.“