Dnevni.ba - PRELOADER

Koga zapravo predstavljaju članovi Predsjedništva BiH i zašto građani od njih ne mogu očekivati bolji život?

30 min


Koga zapravo predstavljaju članovi Predsjedništva BiH i zašto građani od njih ne mogu očekivati bolji život?
Predsjedništvo BiH između velikih obećanja i skromnih ovlasti: Produžena ruka stranačkih lidera na teret građana

Nakon svečane inauguracije u Sarajevu postavlja se pitanje - mogu li gotovo isti politički akteri donijeti ikakav napredak nakon katastrofalnog proteklog mandata i kome zapravo odgovaraju, građanima čije mirovine jedva prelaze 700 KM ili svojim stranačkim liderima? 

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Darijana Filipović položili su svečanu prisegu u Sarajevu čime su službeno preuzeli četverogodišnje mandate, mjesec i pol nakon održanih općih izbora.

Iako se inauguracija tradicionalno predstavlja kao novi početak, stvarna slika pokazuje kako se u državnom vrhu dogodila tek jedna kadrovska promjena – umjesto Željka Komšića u Predsjedništvo je ušla Darijana Filipović, dok su Željka Cvijanović i Denis Bećirović započeli svoje druge uzastopne mandate. S obzirom na to da je protekli četverogodišnji mandat ostao upamćen kao jedan od najneučinkovitijih, obilježen stalnim blokadama, izostankom konkretnih rezultata i dubokim političkim krizama, opravdano se postavlja pitanje na čemu se uopće može temeljiti optimizam da će novi saziv donijeti bilo kakav napredak.

Poznata retorika na početku mandata 

Kao prva predsjedavajuća u novom sazivu, Željka Cvijanović poručila je kako domaći dijalog i domaća rješenja nemaju alternativu, najavivši politiku utemeljenu na dosljednom poštivanju Daytonskog sporazuma te ustava Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Istaknula je potrebu za očuvanjem stabilnosti unatoč političkim razlikama.

Darijana Filipović, koja je prvi put preuzela dužnost hrvatske članice Predsjedništva BiH, naglasila je važnost ravnopravnosti konstitutivnih naroda kao temelja stabilnije države. Poručila je kako ne traži da Hrvati imaju više, niti prihvaća da imaju manje, dodavši da Bosna i Hercegovina mora biti zemlja u kojoj svi ljudi jednako vrijede.

Denis Bećirović kao ključne prioritete ponovno je naveo zaštitu neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, uz jasnu opredijeljenost za europske i NATO integracije.

Skepsa analitičara oko usuglašavanja vanjske politike

Ustavne ovlasti Predsjedništva BiH ponajprije se odnose na vođenje vanjske politike, imenovanje veleposlanika, predstavljanje zemlje u međunarodnim organizacijama te predlaganje državnog proračuna Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako se europski put godinama deklarativno navodi kao strateški cilj, politički analitičari upozoravaju kako će postizanje konsenzusa biti iznimno teško.

Stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja ističe da bez političkog povjerenja između stranaka koje stoje iza članova Predsjedništva nema ni zajedničkog nastupa na međunarodnoj sceni. Politička analitičarka Tanja Topić procjenjuje da bi Darijana Filipović, uz potporu Hrvatske, mogla snažnije zagovarati europski kurs, no upozorava na izraženi euroskepticizam u službenoj politici Republike Srpske, što bi prve blokade moglo izazvati već kod kadrovskih pitanja u diplomatsko-konzularnoj mreži.

Novinar Ranko Mavrak naglašava nužnost jačanja odnosa s Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama, dok profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Asim Mujkić smatra da bi upravo obveze na europskom putu trebale biti zajednička platforma, uz oprez zbog šireg regionalnog konteksta i političkih kretanja u Srbiji.

Koga zapravo predstavljaju članovi Predsjedništva? 

Izvan protokolarnih govora i diplomatskih fraza, ključno je pitanje čije interese članovi Predsjedništva uistinu zastupaju – interese građana koji su ih birali ili isključivo politiku i osobne interese svojih stranačkih lidera. Praksa proteklih godina jasno pokazuje da Predsjedništvo BiH rijetko funkcionira kao neovisna državna institucija, a znatno češće kao produžena ruka stranačkih središnjica.

Odluke, blokade i javni istupi članova Predsjedništva gotovo se bez iznimke podudaraju sa stranačkim direktivama, dok se stvarne potrebe stanovništva redovito potiskuju u drugi plan u korist dnevno-političkih nadmudrivanja.

Nepravedan nesrazmjer primanja i životnog standarda

Posebno bolna točka za građane jest golemi nesrazmjer između primanja državnog vrha i stvarnog životnog standarda u zemlji. Prema podacima i odlukama o osnovici za obračun plaća u institucijama BiH, osnovna neto plaća članova Predsjedništva kreće se oko 6.900 KM, a s novim povećanjem osnovice raste na 7.855 KM, dok s dodatkom na radni staž doseže gotovo 9.500 KM mjesečno – ne računajući brojne dodatne naknade, službena vozila, osiguranje i troškove reprezentacije.

S druge strane, prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.700 KM, dok većina radnika u realnom sektoru prima znatno manje. Još je teži položaj umirovljenika: prosječna mirovina u Federaciji BiH iznosi oko 885 KM, dok se najniže mirovine kreću oko 690 do 715 KM. Jedan član Predsjedništva tako u samo jednom mjesecu zaradi iznos za koji umirovljenik s najnižom mirovinom mora živjeti cijelu godinu.

Što Predsjedništvo može učiniti za bolji život građana? 

Na koncu ostaje najvažnije pitanje: što članovi Predsjedništva BiH konkretno mogu učiniti kako bi građani u ovoj zemlji živjeli bolje? Odgovor je, nažalost, vrlo jednostavan – gotovo ništa.

Prema ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo nema izravne ovlasti nad gospodarstvom, poreznom politikom, plaćama, mirovinama, zdravstvom ili obrazovanjem. Ti su resori u nadležnosti entiteta, županija i Vijeća ministara. Jedino što članovi Predsjedništva mogu učiniti jest stvarati stabilno političko ozračje i graditi dobre međunarodne odnose koji bi privukli strane investicije.

Međutim, s obzirom na dosadašnje iskustvo i činjenicu da su gotovo isti akteri u proteklom mandatu proizvodili uglavnom krize, građani s pravom nemaju velika očekivanja od saziva koji, osim jednog novog imena, donosi već viđenu političku matricu.

J. S. 

BIH


U Orašju izgrađena sortirnica za komunalni otpad

U sklopu projekta "Poboljšanje infrastrukture za upravljanje otpadom i integracija 10 R kr...

1 h 4 min

Pretežno mokar kolovoz, povećana opasnost od odrona

Pretežno mokar kolovoz i povećana opasnost od odrona karakterišu jutros saobraćajnu situaciju u v...

1 h 9 min

Tri osobe izgubile život u prometnoj nesreći

Tri su osobe poginule, a dvije su ozlijeđene u srijedu ujutro u teškoj prometnoj nesreći u...

1 h 20 min