Koje države, osim Rusije, imaju zamrznutu imovinu u Europskoj uniji?
Europska unija uvela je zamrzavanje imovine u ukupnoj vrijednosti od stotina milijardi dolara protiv najmanje 31 zemlje. Čelnici Europske unije u petak rano ujutro dogovorili su se da neće koristiti zamrznutu rusku imovinu za financiranje obrane Ukrajine u ratu s Rusijom.
Umjesto toga, 90 milijardi eura (106 mlrd. dolara) osigurat će se putem beskamatnog zajma koji će pružiti 23 od 27 država članica EU-a. Mađarska, Slovačka i Češka dobile su izuzeće kako bi se omogućilo donošenje dogovora nakon višemjesečnih rasprava i pregovora na samom rubu u četvrtak navečer, piše Al Jazeera.
Procjenjuje se da će Ukrajini trebati dodatnih 136 milijardi eura (159 mlrd. dolara) tijekom sljedeće dvije godine kako bi izbjegla bankrot već u travnju, zbog čega je Europska komisija predložila plan korištenja dijela zamrznute imovine ruske središnje banke koja se nalazi u EU-u.
No belgijski premijer Bart De Wever odbio je dati suglasnost bez „čvrstih jamstava“ da će Belgija, u kojoj se nalazi većina ruske imovine, biti zaštićena od mogućih ruskih pravnih protumjera.
Belgija je procijenila da bi mogla dugovati milijarde eura ako Moskva uspješno tuži Euroclear – pružatelja financijske tržišne infrastrukture (FMI) u eurozoni – gdje se ta sredstva nalaze.
Mađarska i Slovačka također su izrazile snažno protivljenje planu, pri čemu je mađarski premijer Viktor Orbán plan nazvao „slijepom ulicom“. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi korištenje zamrznute imovine za financiranje Ukrajine bilo ravno krađi.
Kako je trebao funkcionirati plan korištenja ruske imovine?
Prema planu, EU bi se zadužio kod Eurocleara – belgijske financijske kuće koja drži više od 40 bilijuna eura (47 bilijuna dolara) imovine – kako bi Ukrajini osigurao početni zajam od 90 milijardi eura (106 mlrd. dolara). To iznosi oko dvije trećine ukrajinskih financijskih potreba do 2027. godine. Zajam bi se morao vratiti EU-u samo ako bi Rusija pristala platiti ratne reparacije Ukrajini. Gubici od rata procjenjuju se na oko 524 milijarde dolara troškova obnove, prema Europskom parlamentu.
Koje zemlje drže zamrznutu rusku imovinu?
Više od 289,5 milijardi eura (339,3 mlrd. dolara) ruske imovine zamrznuto je od strane zapadnih zemalja od invazije na Ukrajinu 2022. godine, pri čemu EU drži 209 milijardi eura (247 mlrd. dolara). Belgija ima najveći udio s 180 milijardi eura (210 mlrd. dolara).
Belgija: 180 mlrd. eura (210 mlrd. dolara)
Japan: 28 mlrd. eura (32,8 mlrd. dolara)
Ujedinjeno Kraljevstvo: 27 mlrd. eura (31,6 mlrd. dolara)
Francuska: 19 mlrd. eura (22,3 mlrd. dolara)
Kanada: 15,1 mlrd. eura (17,7 mlrd. dolara)
Luksemburg: 10 mlrd. eura (11,7 mlrd. dolara)
Švicarska: 6,2 mlrd. eura (7,3 mlrd. dolara)
Sjedinjene Američke Države: 4,3 mlrd. eura (5 mlrd. dolara)
Koje su se članice EU-a protivile planu korištenja ruske imovine?
Osim Belgije, više članica EU-a protivilo se planu, pri čemu je Belgija upozorila da je korištenje zamrznute imovine bez snažnih jamstava EU-a „temeljno pogrešno“.
Upozorila je da bi Moskva mogla uzvratiti ciljanjem belgijske imovine u Rusiji, dok bi zemlje naklonjene Rusiji mogle podnijeti pravne tužbe protiv Eurocleara. Mađarski premijer Orbán opisao je prijedlog kao „glup“, rekavši da bi posezanje za ruskom imovinom riskiralo daljnju eskalaciju sukoba u Ukrajini.
Rekao je novinarima: „Postoje dvije zemlje koje su u ratu – to nisu Europska unija, već Rusija i Ukrajina – a Europska unija želi uzeti novac jedne zaraćene strane i dati ga drugoj.
To je ulazak u rat. Belgijski premijer je u pravu, to ne bismo smjeli učiniti“, rekao je.
Koje zemlje imaju imovinu zamrznutu od strane Europe?
Iako je Rusija najistaknutija ne-europska zemlja s velikom količinom zamrznute imovine u Europi, nekoliko drugih zemalja izvan Europe također je obuhvaćeno zamrzavanjem imovine u okviru režima sankcija EU-a.
Dok je ruski slučaj jedinstven jer je EU zamrznuo rezerve suverene središnje banke, kod većine drugih zemalja uglavnom je riječ o imovini državnih dužnosnika, oligarha ili pojedinih državnih poduzeća, a ne o cjelokupnim nacionalnim rezervama.
Prema Europskoj komisiji i njezinu sustavu praćenja sankcija, EU je uveo zamrzavanje imovine i zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje u najmanje 31 zemlji. Mnoge su mjere propisane od strane Ujedinjenih naroda, a potom provedene u EU-u, dok su druge donesene izravno odlukama EU-a, uključujući one protiv Venezuele.
Godine 2017. EU je zamrznuo imovinu venezuelanskih entiteta i pojedinaca kao odgovor na urušavanje demokratske vladavine i kršenja ljudskih prava u toj zemlji pod predsjednikom Nicolásom Madurom. Posebno su ciljani pojedinci odgovorni za teška kršenja, a Europsko vijeće nedavno je produljilo te mjere do siječnja 2027.
Godine 2013. Europsko vijeće odlučilo je uvesti Siriji restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i financijska ograničenja. One uključuju zabranu državama članicama da ulaze u nove obveze u vezi s bespovratnim sredstvima, financijskom pomoći ili povlaštenim zajmovima sirijskoj vladi.
Mjere su uvedene kao prosvjed protiv kršenja ljudskih prava pod režimom Bašara al-Asada, koji je konačno svrgnut u prosincu prošle godine. Godine 2014. mjere su proširene na sve pojedince ili subjekte koji su podupirali režim i proizvodnju kemijskog oružja.
Nakon svrgavanja vlade u prosincu 2024., EU je suspendirao dio tih mjera kako bi podržao političku tranziciju u Siriji, ali je zadržao zamrzavanje imovine Asadova režima i trgovine drogom.
Na koje su zemlje Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD uveli zamrzavanje imovine?
Prema Uredu za provedbu financijskih sankcija (OFSI), Ujedinjeno Kraljevstvo zamrznulo je imovinu pojedinaca i entiteta iz 22 zemlje koja se nalazi u UK-u, pri čemu je većina tih država ista kao one koje sankcionira EU.
Sjedinjene Američke Države obično zamrzavaju imovinu putem Popisa posebno označenih državljana (SDN). Prema Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija, SAD je gotovo u potpunosti zamrznuo imovinu vlada četiri zemlje, uključujući Kubu, Iran, Sjevernu Koreju i Rusiju. U lipnju ove godine američki predsjednik Donald Trump izdao je izvršnu uredbu kojom su ukinute američke sankcije Siriji.
SAD je također uveo sankcije specifične za pojedine zemlje protiv desetaka drugih država.