Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Najnovije izvješće Svjetske banke ulijeva malo optimizma kada su u pitanju ekonomska kretanja u regiji zapadnog Balkana. Naime, oni očekuju kako će ekonomski rast zapadnog Balkana umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. predviđaju konkretniji oporavak, kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije, zajedno s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti. Ipak rast neće prelaziti 3,6 posto. 

- Kako bi se zadržao napredak u približavanju stupnju razvoja Europske unije, regija se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, ističu iz Svjetske banke u svom izvješću. 

Koliko će biti rast?

Nadalje, navodi se kako je ekonomski rast na zapadnom Balkanu usporio je tijekom ove godine, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to usprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinirana, tako da je deficit bio ispod tri posto, a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom.

- Kombinirani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići će tri posto u 2025, što je za 0,2 postotna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 posto u 2026., a zatim na 3,6 posto u 2027., stoji u izvješću. 

Tvrdi se kako zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije EU, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja žitelja. 

- Kako bi se regiji pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja kao što su poticanje većeg sudjelovanja na tržištu rada, unapređenje vještina žitelja i jačanje tvrtki kroz digitalna poboljšanja, kaže Xiaoqing Yu, ravnateljica Svjetske banke za zapadni Balkan.

Radna snaga

Ističu se i paradoksalne situacije - zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada: u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali usporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke – više od 10 posto – a sudjelovanje u radnoj snazi je nisko, ispod 55 posto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima.

Demografska kretanja pojačavaju ove izazove. Radno sposobno stanovništvo je već značajno smanjeno, a, prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 posto do 2050. Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, regija bi mogla biti suočena sa manjkom od preko 190 tisuća radnika u tijeku narednih pet godina.

- Kako bi 'otključao' ekonomski rast, zapadni Balkan mora da uloži u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sustava zdravstvene zaštite i povećanje stope sudjelovanja u radnoj snazi, naročito među ženama. Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju tvrtki i žitelja, unaprjeđujući produktivnost, podcrtava se. 

Osim toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se potiče ekonomski rast, usporedo sa kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Poticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforme državnih poduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startapima omogućit će firmama da šire svoje poslovanje i poboljšaju kvalitetu usluga.

Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži ekonomiju kroz financiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali istovremeno i da potakne digitalna i zelena unapređenja, zaključuju iz Ureda Svjetske banke u BiH.