Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izjavila je u srijedu nakon sjednice Vijeća da ne očekuje blokade prilikom usvajanja Proračuna institucija BiH za narednu, 2027. godinu, te je odbacila ocjene da je rad Vijeća ministara blokiran. 

Priznala je, pak, da postoje poteškoće u donošenju pojedinih odluka, ali i istaknula da institucije redovito zasjedaju. 

Novinarka N1 je, podsjetivši na nedavni sastanak izaslanstava HDZ-a BiH i SNSD-a na kojem je se razgovaralo i o potrebi pravodobne pripreme Proračuna za narednu godinu, upitala predsjedateljicu Krišto je li priprema Proračuna već počela, kada bi se dokument mogao naći pred Vijećem ministara i hoće li se izbjeći kašnjenje, na što je Krišto poručila da da će nadležne i odgovorne institucije, te Vijeće ministara kao tehnički obrađivač Prijedloga proračuna, zasigurno uraditi svoj posao, pri čemu je napomenula da postoje zakonske procedure kada se to radi, među kojima je i potreba da, prije izrade Nacrta proračuna, Fiskalno vijeće BiH usvoji odgovarajući okvir. 

- Osobno sam razgovarala s ministrom te su i ove odluke koje smo danas donijeli pretpostavka za usvajanje tog okvira, a samim tim i proračuna, tako da ne mislim da će tu biti bilo kakve blokade, ne samo kada je u pitanju Proračun, već i sve ostalo što radimo, kazala je Krišto uz opasku da očekuje skoro održavanje sjednice Fiskalnog vijeća BiH.

Donošenje odluka otežano, ali blokada nema

Ista je novinarka N1 zatražila i za komentar na navode iz Izvješća vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, koji se tiču opstrukcija rada državnih institucija, blokade europskog puta i politike iz Republike Srpske koja, kako se cijeni u Izvješću, vodi ka de facto razdvajanju u BiH. Krišto je u odgovoru poručila da ne prihvaća ocjene o blokadi Vijeća ministara BiH. 

- Ja znam da postoji otežano donošenje određenih odluka. To je postojalo, to će postojati uvijek, dodala je predsjedateljica Vijeća ministara BiH i, uz napomenu da svaki politički predstavnik ima pravo na vlastiti stav, poručila da se odluke mora donositi sukladno procedurama. 

- Meni je uvijek razuman onaj politički stav koji ima nekakvo utemeljenje i tiče se nečega što je sukladno procedurama. Možda bih ponekad i mogla reći da se radi o nekakvim blokadama u donošenju određenih odluka, ali blokade unutar ove institucije ne postoje, izričita je Krišto uz opasku da Vijeće redovito zasjeda i donosi odluke. 

- Za one za koje nema konsenzusa, pokušavamo ostaviti određeno vrijeme da do konsenzusa dođemo, dodala je i iznijela stav da je to način na koji trebaju funkcionirati institucije BiH, uključujući i zakonodavnu vlast.

O ulozi visokog predstavnika

Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Krišto je ponovila stav da odgovornost za donošenje odluka trebaju preuzeti domaće institucije i politički predstavnici. 

- Osobno mislim da mi u BiH već odavno imamo svoj stav. Ja, kao i politika iz koje dolazim, zalažemo se da institucije i politički predstavnici koji dolaze iz BiH te, naravno i sva tri konstitutivna naroda i svi koji sudjeluju u vlasti, trebaju preuzeti odgovornost, donositi odluke na temelju Ustava, zakona i procedura predviđenih za to, kazala je Krišto i najavila je da će se takvog pristupa pridržavati i ubuduće jer smatra da je to u interesu BiH i svih njenih naroda. Na novinarsko pitanje bi li  Parlamentarna skupština BiH trebala revidirati ranije odluke visokih predstavnika koje se odnose na zakonodavstvo, Krišto je ukazala da postoji jasna procedura. 

- Sve ono što je dolazilo kao nametnuta odluka od strane Ureda visokog predstavnika, da bi se općenito mijenjalo, moralo bi se prije toga prihvatiti u Parlamentu kao odluka, zakon ili legislativa Parlamentarne skupštine, a onda krenuti u njenu proceduru na ovaj ili onaj način, zaključila je.