Rektor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić planira, prema informacijama s kojima raspolaže hercegovina.info, dodijeliti Draganu Čoviću 'Rektorsko žezlo'.

Ljubav HDZ-ovih kadrova nije tajna, a stranačko koketiranje i upravljanje Sveučilištem još manje. Još uvijek je po mrežama i tražilicama aktualna kampanja HDZ-a u kojoj je cijelo vrhuška Sveučilišta nasmijano pozirala s plakatima podrške Draganu Čoviću u lovu na prethodni mandat člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

No, moramo priznati da je rektorsko žezlo 'level up' i da dosad taj oblik pažnje nije viđen na hrvatskom političkom spektru.

Što je 'rektorsko žezlo'?
Prema informacijama, rektor Tomić se želi Čoviću zahvaliti za njegovu ulogu oko brige za jedino Sveučilište na hrvatskom jeziku. Žezlo je među kršćanima prepoznatljivo kao simbol crkvene vlasti, odnosno kod biskupa koji vladaju određenim krajevima. Osim crkvenih krugova, na žezla nismo navikli, tek ih se može vidjeti u filmovima i serijama srednjovjekovne tematike.

Iako Draganu Čoviću žezlo ne treba da bi se obznanilo da je svevladar hrvatskih krajeva u Bosni i Hercegovini, rektor Tomić se odlučio na ovakav oblik časti.  Dijelovi žezla su štap i glava, a može biti izrađeno od različitih materijala i ukrašeno simboličkim dekorativnim elementima. Ovo koje će dobiti Dragan Čović trebalo bi biti ipak izrađeno od drveta s povijesnim hrvatskim grbom.

Rektor kao najviša društvena kategorija
Iz rektorata Sveučilišta se ovim činom stavljaju među najznačajnije uloga društva, a u nekoj vrsti pisma namjere ističu da je uloga rektora kao vrhovnika među onima koji stvaraju, podučavaju i bdiju nad znanjem čovječanstva, ravna je najvišim ulogama koje u društvu obnašaju svjetovne i crkvene vlasti. Zato je predaja žezla najviša počast koja se može iskazati prema onome tko žezlo prima.

Osim Čovića posebna priznanja će dobiti Borjana Krišto, Stjepan Skoko, Zoran Tomić, Marin Ivanović, Lidija Bradara, Dubravka Bošnjak, Sanja Vlaisavljević, Andrijana Katić, Darijana Filipović, Marija Buhač i Mario Kordić.

Ivo Čolak, Zdenko Klepić, Sanja Bijakšić, Milenko Bevanda, Tomislav Volarić, Vesna Kazazić, Svetislav Cvetković, Nevenko Herceg, Robert Vidović, Davor Bošnjak, Jozo Pavković, Valentina Rupčić, Siniša Šešum, Ivan Vukoja, Vladimir Filipović su također među odlikovanima. Na popisu rektorovih nagrada našao se i pročelnik novinarstva Franjo Takač, koji je u zadnje vrijeme poznatiji kao višemilijunski investitor u solarne elektrane nego kao sveučilišni profesor.

Zagrebački doktorat
Dragan Čović, kao tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH, primio je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu 19. lipnja 2018. godine, kao priznanje za doprinos jačanju odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, očuvanje hrvatskoga identiteta te promicanje demokratskih i kulturnih vrijednosti. Uz brojne političke i akademske uzvanike, Čović je održao predavanje o euroatlantskim integracijama BiH i odnosima s Hrvatskom.

Obiteljski grb
Na proslavi 65. rođendana Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, posebnu pažnju privukla je torta ukrašena njegovim obiteljskim grbom. Grb, koji je prvi put prikazan javnosti, izradila je riječka tvrtka Heraldic d.o.o. Temeljen je na povijesti obitelji Čović, a sadrži simboliku poput latinskog križa, lavova i orla, što neki kritičari smatraju spojem kiča. Grb je registriran u Registru obiteljskih grbova Heraldic arta u Rijeci, a obitelj ga može slobodno isticati i prenositi.

Sjednica Senata sveučilišta na kojoj su donesene ove odluke održana je 4. prosinca, a žezlo u rukama Dragana Čovića koji se baš počeo poistovjećivati s feudalnim vladarima trebalo bi se naći u četvrtak, 6. prosinca, na svečanoj sjednici Senata, na kojoj će sudjelovati rektori iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i na kojoj će se dodijeliti plakete i povelje pojedincima i institucijama koji su doprinijeli razvoju i promociji Sveučilišta u Mostaru.

Grb i žezlo su simboli tradicionalne moći i autoriteta, često povezani s monarhijama i feudalnim vladarima. U današnjoj političkoj stvarnosti, gdje su demokracija i jednakost temeljne vrijednosti, a akademska zajednica trebala bi kao i crkva biti odvojena od politike, ovi simboli mogu izgledati zastarjelo i nepotrebno. Djeluju više kao simboli wannabe aristokracije nego modernog društva.

Sveučilišta obično nisu institucije koje bi trebale davati odlikovanja koja impliciraju političku moć. Oni su akademske ustanove koje bi trebale promovirati znanje, obrazovanje i istraživanje, a ne političke ambicije ili vlast.