Poznati hrvatski biznismen Tomislav Debeljak, vlasnik Brodograđevne industrije Split dio je impozantnog energetskog projekta u BiH, na Kupresu i u Tomislavgradu, vrijednog više od pola milijarde eura. Međutim, zbog raznih „eskapada“ projekt je blokiran, a o svemu je upoznata i SIPA, ali i PNUSKOK u susjednoj Hrvatkoj, OHR i međunarodna zajednica.

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Prošli tjedan Slobodna Dalmacija izašla je s tekstom kako je Ministarstvo financija susjedne Republike Hrvatske blokiralo splitski škver, odnosno, Brodogađevnoj industriji Split na Financijskoj agenciji (FINA) za 40 milijuna eura blokiran je račun. 

Ova tvrtka je u vlasništvu Tomislava Debeljaka, za kojeg mnogi hrvatski mediji imaju pridjev "kontroverzan" zbog svojih milijunskih poslovnih pothvata koja prate brojna neodgovorena pitanja. Međutim, kakve veze ova vijest i ovaj slučaj ima s BiH? Itekakve veze.

I to s najvećim energetskim projektom u BiH - slučajem o kojem će se pozabaviti i SIPA, ali i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) u susjednoj Hrvatskoj, OHR i međunarodna zajednica. Ozbiljno se sumnja na korupciju u blokadi najvećeg energetskog projekta u BiH, vrijednog 530 milijuna eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a i BiH.

Radi se o slučaju koji se čini kompliciraniji od gordijskog čvora, a zapravo je kristalno jasan, iako cijela priča počinje prije 17 godina. 

Početak problema

Društvo Kamen-Dent d.o.o. 2004. godine. krenulo je s ispitivanjem potencijala vjetra u HBŽ-u, točnije na prostoru Općine Tomislavgrad i Kupres. 

Četiri godine kasnije, 29. kolovoza 2008. godine, Vlada Hercegbosanske županije (HBŽ), poduzeću Kamen-Dent d.o.o iz Mostara dodijelila je koncesiju za izgradnju vjetroelektrana u Općini Tomislavgrad i Kupres. 

2014. godine u projekt, a po preporuci ljudi iz svijeta biznisa, ulazi još jedan akter - izvršen je prijenos 50% udjela Kamen-Denta na Brodosplit-Holding d.o.o, a sukladno Zakonu o koncesijama HBŽ-a. 

Ovim prijenosom udjela, Brodosplit-Holding napravljen je Ugovor o međusobnim pravima i obavezama suvlasnika u Društvu Kamen-Dent. Obaveza tim ugovorom od strane Brodosplit-Holdinga d.o.o. je bilo financiranje kompletnog završetka razvoja i izgradnje vjetroelektrana, snage 408 megavata (MW) i ukupno ulaganje od 530 milijuna eura. Brodosplit-Holding d.o.o. bio je vlasništvo Tomislava Debeljaka. Tu priča postaje zanimljivija. 

Tomislav Debeljak

Suvlasnik u društvu koji je bio 100% vlasnik Društva Kamen Dent, Jure Krtalić, ispunio je sve svoje ugovorene obveze do kraja, a Brodosplit-Holding d.o.o. od prvog dana ulaska u suvlasnički odnos počinje kasniti s ispunjavanjem svojih ugovorenih obveza. Točnije, ispunio je samo 0,44% od svojih ugovorenih obaveza za završetak projekta i blokirao sve svoje obveze prema Društvu na realizaciji projekta preko Općinskog suda u Mostaru.

Kada se 8 dana pretvori u 5 godina

Međutim, prema službenim podacima FINA-e, Društvo Brodosplit-Holding, Rješenjem trgovačkog suda u Splitu likvidirano je početkom rujna 2017. godine, a svoje udjele u iznosu od 50% prebacuje na drugi pravni subjekt - Brodograđevnu industriju Split, također u vlasništvu Debeljaka. 

Ovaj prijenos nije najavljen, niti zatražena suglasnost od Vlade HBŽ-a kao davatelja koncesije sukladno Zakonu o koncesijama HBŽ-a, ali je evidentiran i upisan u matičnom registarskom ulošku Općinskog suda u Mostaru. 

Potom 17.12.2020.g. Javno pravobraniteljstvo HBŽ-a obavještava registar pravnih osoba Općinskog suda u Mostaru o nezakonitom prijenosu udjela i glasačkih prava od strane Brodosplit Holdinga na Brodograđevnu industriju Split.

Tako iz Županijskog javnog pravobraniteljstva HBŽ-a, od Općinskog suda u Mostaru i Odjela za registar pravnih osoba, već pet godina traže obrazloženje ovakvog postupanja zbog, kako pravobraniteljstvo tvrdi, nedopuštenog prijenosa udjela. 

Naime, prema Zakonu o koncesijama, članku 43, stoji kako "Dionički kapital koncesionara u vlasništvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora". 

A odobrenja od koncesora, u ovom slučaju HBŽ-a, Brodograđeva industrija Split, nije dobila što je potvrđeno pravomoćnom i izvršnom presudom Općinskog i Županijskog suda u Livnu 2022. godine.

Općinski sud u Mostaru je dostavio 'obavijest' da je izvršena zabilježba o ograničavanju raspolaganja glasačkih prava preko 15%, no bez dostavljanja akta (rješenja ili zaključka), temeljem Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH (prvi put u sudskoj praksi FBiH).

Požurnicom od strane Županijskog javnog pravobraniteljstva HBŽ-a upućuje se predsjedniku Općinskog suda u Mostaru, hitno donošenje akta (rješenja/zaključka), u kolovozu 2021. godine i uz najkasniji (zakonom propisani) rok od 8 dana. Rješenje nije izdano do dana današnjega, a ovo je travanj 2025. godine. 

Ozbiljne sumnje u korupciju

Vlada HBŽ-a krajem studenoga 2021. godine, kako bi zaštitila svoju imovinu i prirodna dobra, donosi Zaključak i zadužuje županijsko javno pravobraniteljstvo za pokretanje parnice za utvrđivanje ništavnosti prijenosa udjela i međusobnih ugovornih prava i obveza, pokretanje registarskih postupaka i poduzimanje ostalih pravnih koraka.

U međuvremenu, novi problemi za Tomislava Debeljaka - Trgovački sud u Splitu, u veljači 2023. godine donosi zaključak o određivanju ročišta o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka zbog rasprave o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom Brodograđevna industrija Split. 

I u Mostaru je za 29. travnja zakazano ročište o, slobodno se može se nazvati 'kupreški škver', "teškoj" 530 milijuna eura, najvećem energetskom projektu u FBiH i BiH, čime naša zemlja dolazi na popis lidera u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, sukladno Europskoj energetskoj politici. Ova afera, otvara i ozbiljne sumnje u korupciju na svim razinama, od političke sfere do, na žalost, pravosuđa.

Kako se doznaje, zbog ozbiljne sumnje i dokaza o korupciji u bh pravosuđu i blokadi najvećeg energetskog projekta u BiH, vrijednog 530 milijuna eura, izviješćena je i Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA), ali i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) u susjednoj Hrvatkoj, OHR i međunarodna zajednica. Čeka se vladavina prava.

Zašto je Hrvatska blokirala Brodosplit?

Ministrastvo financija RH preko svojih financijskih institucija Porezne uprave i FINE 27. 3. 2025. godine izvršilo je blokadu računa Brodograđevne industrije Split u visini od 40 milijuna eura zbog neispunjenja obaveza prema državi Hrvatskoj i stranim partnerima. 

Slobodna Dalmacija se poziva na izjavu Zdravka Marića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra financija iz 2022. godine: Dana 27. travnja 2022. godine Ministarstvo financija zaprimilo je od VTB Bank (Europe) SE poziv na plaćanje po izdanom državnom jamstvu F-008-20 u iznosu od 32.272.563,45 eura od 25. travnja 2022. godine, budući da zajmoprimac 'Polaris Expeditions' nije izmirio dospjele obveze. Slijedom navedenoga, Ministarstvo financija je temeljem izdanog i protestiranog jamstva F.008-20, dana 11. svibnja 2022. godine izmirilo obveze umjesto dužnika 'Polaris Expeditions' prema VTB Bank (Europe) SE u ukupnom iznosu od 32.272.563,45 eura".

Upravo tvrtka 'polaris Expeditions' je Brodosplitova tvrtka na Maršalovim Otocim, duboko na Pacifiku.

Kako Slobodna Dalmacija nadalje pojašnjava, država Hrvatska je bankarima jamčila da će im ona podmiriti dug po kreditu za gradnju tzv. malog polarnog kruzera 'Janssonius' (novogradnja 485), ako taj dug ne podmiri Debeljak, čija je tvrtka kredit izvorno i dobila. No, taj nesretni kruzerić, ugovoren za 50 milijuna eura, nije bio dovršen i predan stranom naručitelju, koji se onda iz svega povukao. Brod je porinut u ožujku 2021., a eno ga i danas nedovršen u škveru, upitne sudbine, piše Slobodna Dalmacija.

Nakon što su Debeljakovi ljudi pokušavali sklopiti financijsku konstrukiju i dovršiti brod, prodati ga izvornom naručitelju ili prodati nekom drugom i naplatiti, nisu uspijeli. 

Kako nadalje pojašnajva Slobodna, država je nastojeći zaštititi svoja prava, bila upisala založno pravo na tom nedovršenom brodu, ali izgleda kako je došlo vrijeme da se Hrvatska od Brodosplita pokuša regresno naplatiti desetke milijuna eura koje je gotovor prije tri godine bila prisiljena uplatiti Debeljakovim kreditorima po protestiranim državnim jamstvima.