Zemlje regiona se sve više suočavaju s nedostatkom kvalificiranih radnika, a jedan od razloga ovakvog stanja su atraktivne plate koje se nude širom Evrope. Ovo kretanje kvalifikovanih radnika uglavnom je uočljivo u ljetnom periodu kada su traženi sezonski radnici, kazao je predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama Federaciji BiH Samir Kurtović za makedonsku agenciju MIA.

On je rekao da su veće plate i ugovori o radu koji daju sigurnost dva ključna elementa za ovu situaciju.

- Ugovori o radu se sklapaju, što je veoma važno jer kada potpišu ugovor, imaju službeni dokument da će primati platu. Nema gotovine, jer je Hrvatska dio Europske unije i to daje sigurnost. Zbog toga većina radnika preuzima sezonske poslove. Plate su visoke i pouzdane i iznose 2.000 eura mjesečno - rekao je Kurtović.

Kazao je da i u Bosni i Hercegovini postoji manjak radnika, posebno u ljetnom periodu, ali prema Zakonu o radu ugovor o radu mora biti zaključen bez obzira da li je radnik primljen na kraće ili duže vrijeme.

- Ugovor o radu mora postojati bez obzira da li je radnik angažovan na dnevnom nivou, na nekoliko dana ili na nekoliko mjeseci - rekao je Kurtović.

Potpisivanje ugovora o radu, dodao je, veoma je važan segment jer se njime definiraju sva prava radnika od visine plate, naknada, minulog rada, doprinosa do trajanja ugovora.

Kurtović je rekao da plata treba da ide u korak sa inflacijom kako bi radnici primali platu koja će im biti dovoljna za normalan život da ne rade u inozemstvu.

- Cijene su porasle, a plate ne rastu na kvalitetan i zakonit način. Prihodi u Bosni i Hercegovini su mnogo veći nego u Makedoniji. Nedavno sam bio u Ohridu i kada mi je konobar rekao da je plaćen 400 eura. U Bosni i Hercegovini nema konobara čija je plata manja od 750 eura - kazao je Kurtović.

Za razliku od zemlje u kojoj je prosječna plata prema posljednjim statistikama u augustu iznosila blizu 600 eura, u Bosni i Hercegovini prosječna plata iznosi 850 eura, a naknade za hranu i prevoz, koje se sada isplaćuju odvojeno od plate, iznose jedan odsto prosječne plate, odnosno kreće se od šest do sedam eura za svaki dan, tako da za 23 radna dana radnik prima oko 130 eura.

Kurtović, koji u ponedeljak u Skoplju učestvuje na radionici posvećenoj kretanju radnika i sezonskom radu, rekao je da je nedozvoljeno isplaćivanje plate u gotovini.

- Kolega iz Makedonije je na prezentaciji napomenuo da veliki dio poslodavaca platu za sezonski rad isplaćuje u gotovini. To je u našoj zemlji apsolutno neprihvatljivo. Radnik mora biti prijavljen, mora se poštovati procedura i ne biti plaćen u gotovini - rekao je Kurtović.

Govoreći o slučajevima u kojima službenici državne uprave uzimaju neplaćeno odsustvo s posla i preuzimaju sezonske poslove, Kurtović je kazao da je takvih slučajeva vrlo malo u Bosni i Hercegovini.

Zakonom o državnoj službi definisano je kako i na koji način službenik u državnoj službi može otići na neplaćeno odsustvo, a najduži rok je tri mjeseca, ali vrlo malo ljudi koristi ovaj vid odsustva s posla jer organi državne službe zahtijevaju mnogo, rekao je.

U zemlji neplaćeno odsustvo traje i tri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini, a prema članu 27. Opšteg kolektivnog ugovora, neplaćeno odsustvo se može koristiti po više osnova - zbog putovanja u inostranstvo radi spajanja porodice, radi učešća na kongresima i konferencijama, lečenje u zemlji i inostranstvu, učešće u kulturnim i sportskim manifestacijama...