Nakon što je boravio u Bruxellesu, gdje se susreo s brojim europarlamentarcima, zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović je za N1 kazao da je BiH dobrodošla u Bruxellesu, da žele informacije iz naše zemlje, ali i da su svjesni da je BiH najvećoj institucionalnoj krizi. Prema njegovim riječima, dužnosnicima EU-a jasno je da je generator te krize član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Kako je dodao sugovornik N1, institucije BiH nemaju potrebu razgovarati s tim ljudima u Bruxellesu a iskazao je i frustraciju radom ministrice vanjskih poslova BiH.

“Kada promatramo kapacitete koje imamo, ministrica vanjskih poslova ode u Bruxelles i ima sve, a mi se moramo potruditi naći sugovornike. Pokazali smo da to možemo i uraditi i stoga je moja frustracija neradom ministrice vanjskih poslova još veća. Zanimljivo da svi sugovornici ističu da ih se iz BiH ne komunicira dovoljno“, naveo je Magazinović.

Na deblokadi institucija zajednički raditi

Ovaj zastupnik SDP-a BiH poručio je i da ne treba postojati pozicija i oporba kada je u pitanju rješavanje političke krize u zemlji, tj. kad je riječ o deblokadi institucija, već smatra da na tome zajednički treba raditi. “Imali smo veliki broj sastanaka u Bruxellesu i dobrodošli smo tamo. Dobili smo pozive i za nove sastanke. Kod nas se samo govori da se nešto ne može uraditi, umjesto da se pokuša uraditi“, dodaje Magazinović prema čijim su riječima u Bruxellesu svjesni da se BiH nalazi u najvećoj institucionalnoj krizi nakon rata.

Središte pozornosti - pojedinac ili etnička skupina?

“Također, jasno im je da je generator te krize Dodik. To je opća slika i Dodik može ne znam koliki novac uložiti za lobiste, ali vrlo će teško popraviti tu sliku koja je trenutno o njemu. Vidite da mu je krenulo nizbrd - imao je sastanak s Putinom kojeg nirko nije vidio. Tamo je slika vrlo jasna, ali kada su u pitanju Europljani, ono što direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst ovdje govori nije ono što smo mogli čuti u Bruxellesu“, istaknuo je Magazinović te obrazložio da u sjedištu EU-a drže da je ključno deblokirati institucije da bi mogle raditi neki posao. Eichhorst, pak, smatra da treba raditi na Izbornom zakonu i praviti se da je sve uredu. “Što se tiče Izbornog zakona BiH, zastupnici u Europskom parlamentu smatraju da BiH, ako želi, a želi, postanti članicom Unije treba sličiti na neke od članica EU-a, pa i kad je u pitanju taj zakon. Ovo što je trenutno na stolu, ovi različiti modeli, to ne liči na zemlje EU-a. Osnovna je razlika u tome da je u EU pojedinac u središtu pozornosti, dok se ovdje promovira da u središtu pozornosti bude etnička grupa. To nema nigdje. U najmanju ruku, postoji čuđenje nekim od stavova koje se ovdje tumači kao stavove Bruxellesa, a oni to, zapravo, nisu“, pojasnio je Magzinović i dodao da ono što se promovira u BiH kao neka od rješenja nisu europske vrijednosti, jer ne možete u Europi naći da se izrađuje model po kojem će se unutar jedne zemlje odvojiti dvije, tri ili pet etničkih grupa. Naveo je i da je veliki broj međunarodnih dužnosnika na BiH napravio karijeru i napredovao, ali i da je veliki broj ljudi i politički poginuo u BiH. Pri tome je podsjetio na Stefana Fuelea, bivšeg povjerenika EI-a za proširenje, za kojeg je kazao da je igrao “all in na BiH” te je 2014. prihvatio svoj poraz te rekao da nisu uspjeli. “I danas ima ljudi koji nisu baš koncentrirani na BiH kao BiH, a tu su prisutni i bave se nama, a više su koncentrisani na sebe. Uz dužno poštovanje svima koji su u BiH, kvaliteta ljudi koji se bave BiH je iz godine u godinu sve niža“, smatra Magazinović koji je pojasnio da to znači da se delegiranje BiH u okviru europskih institucija završi tako da dobijemo tehnokrate koji u svojim državama ne stoje baš visoko.