Požar na deponiji Uborak, rast troškova zbrinjavanja otpada, problemi u javnom komunalnom preduzeću i višemjesečni zastoj u radu Gradskog vijeća opterećuju Mostar. Gradonačelnik Mario Kordić za BHRT je izjavio da Grad pokušava uspostaviti stabilan sistem odlaganja otpada, ali da su finansijski pritisci sve veći. Govorio je i o sporu oko državne imovine, odnosima unutar mostarske vlasti te planovima za koncesiju Aerodroma Mostar.

Uborak i kriza zbrinjavanja otpada: troškovi gotovo dvostruko veći
Požar na deponiji Uborak, koji je uništio reciklažnu halu, postrojenja i dio mehanizacije, izazvao je ozbiljne probleme u sistemu zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada u Mostaru. Grad je bio primoran dio otpada odvoziti na druge deponije u Bosni i Hercegovini, dok se drugi dio privremeno balira i skladišti na lokalitetu Uborka.

Kordić je naveo da je finansijski teret takvog načina zbrinjavanja višemilionski, a dodatni problem predstavlja činjenica da Grad već mjesecima nema funkcionalno Gradsko vijeće, zbog čega je otežano donošenje budžetskih odluka i eventualnog rebalansa.

„Taj finansijski aspekt nam predstavlja ogroman problem iz dva razloga. Jedan je zato što je stvarno ozbiljan i velik, a drugi što Grad Mostar već par mjeseci nema funkcionalno Gradsko vijeće, tako da budžet poprilično teško funkcioniše“, rekao je Kordić.

Prema njegovim riječima, zbrinjavanje tone otpada u trenutnim vanrednim okolnostima košta oko 150 KM, dok je u redovnim uslovima cijena približno 81 KM. Takav rast troškova, upozorio je, dugoročno nije održiv.

„Ovo duplo plaćanje smeća izazvat će ili val poskupljenja individualne komunalne potrošnje ili bankrot Grada Mostara ako nastavimo u ovom smjeru“, kazao je gradonačelnik.

Kordić je naveo da godišnji troškovi zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada trenutno iznose oko 7,5 miliona KM. Cilj Grada je da što prije uspostavi stabilniji sistem i smanji troškove, uz očuvanje postojećih kapaciteta i radnih mjesta.

Novo deponijsko polje kao izlaz iz vanredne situacije
Jedno od rješenja je izgradnja nove sanitarne plohe na lokalitetu Uborka. Kordić je pojasnio da Grad radi na realizaciji plana prilagodbe, koji uključuje otvaranje novih deponijskih kazeta.

Za izgradnju plohe površine 0,6 hektara raspisan je okvirni tender vrijedan četiri miliona KM, a prema riječima gradonačelnika, s izvođačem su već ugovoreni radovi vrijedni milion KM. Početak radova zavisi od potrebnih dozvola.

„To će biti nekako konačno rješenje koje će ponovo vratiti stabilnost kad je miješani komunalni otpad u gradu Mostaru u pitanju i omogućiti da izađemo iz vanredne situacije“, rekao je Kordić.

Privremeni pretovar otpada na drugim lokacijama, uključujući Vrapčiće, izazivao je nezadovoljstvo dijela građana koji žive u njihovoj blizini. Kordić je kazao da razumije zabrinutost stanovnika, ali je istakao da je Grad morao pronaći alternativna rješenja nakon zatvaranja deponije zbog požara.

Naveo je da se Grad u međuvremenu vratio pretovaru i baliranju otpada na lokalitetu deponije, uz potrebne dozvole, ali da je vremenski okvir za izgradnju novog deponijskog polja i dalje ključan.

Komunalno preduzeće i otkazi radnicima
Problemi u zbrinjavanju otpada prate i nesuglasice u Javnom komunalnom preduzeću Mostar, koje je posljednje dvije godine u procesu restrukturiranja i spajanja dva komunalna preduzeća.

Kordić tvrdi da među političkim partnerima u Mostaru ne postoji saglasnost o modelu jednog komunalnog preduzeća. Prema njegovim riječima, nakon promjene direktora došlo je do odbijanja radnih zadataka dijela zaposlenih, što je Grad protumačio kao radnički neposluh i rezultiralo otkazima.

Devetnaest radnika dobilo je otkaze, a sud je potom donio privremenu mjeru kojom je naložen njihov povratak na posao. Kordić je naveo da su ročišta zakazana za kraj mjeseca te da će Grad postupiti u skladu s odlukama suda.

„Ono što žalosti jeste da u ovom cijelom haosu najviše strada preduzeće, a naravno i građani Grada Mostara, koji osjete dijelom nefunkcionisanje komunalnog preduzeća“, rekao je.

Gradonačelnik je iznio i tvrdnju da iza odbijanja radnih zadataka stoje politički pritisci na radnike. Za tu tvrdnju u intervjuu nije iznio dodatne dokaze, dok će sudski postupak biti važan za razrješenje spora u vezi s otkazima.

Kordić je poručio da očekuje manje političkog uticaja na komunalna preduzeća nakon završetka izbornog perioda i da fokus treba vratiti na osnovne zadatke – čišćenje grada, odvoz otpada i održavanje komunalne infrastrukture.

Blokada Gradskog vijeća otežava donošenje odluka
Govoreći o funkcionisanju gradske vlasti, Kordić je posebno ukazao na nedolazak vijećnika SDA na sjednice Gradskog vijeća, za koji smatra da otežava realizaciju važnih procesa. Naveo je da bez funkcionalnog Vijeća nije moguće jednostavno provesti sve potrebne budžetske i druge odluke.

Osvrnuo se i na bojkot rada Gradskog vijeća koji su ranije pokrenuli bošnjački vijećnici, odnosno Koalicija za Mostar. Njihovi zahtjevi, kako je navedeno u razgovoru, odnosili su se na zastupljenost u gradskim institucijama, transparentnost imenovanja rukovodilaca i nadzornih odbora te rješavanje statusnih pitanja.

Kordić je odbacio tvrdnje o neravnopravnosti i diskriminaciji u gradskoj upravi. Naveo je da je nacionalna struktura zaposlenih i rukovodilaca provjerljiva te da su, prema njegovim podacima, Bošnjaci zastupljeni i na pojedinim rukovodećim pozicijama u javnim preduzećima.

Istakao je da pet resornih odjela gradske uprave vode dva Bošnjaka, dva Hrvata i jedan Srbin, što je, prema njegovim riječima, primjer nastojanja da se upravljanje Mostarom organizuje zajednički.

Kordić je podsjetio i na način donošenja odluka u Gradskom vijeću, gdje postoje ograničenja broja vijećnika iz pojedinih konstitutivnih naroda i različiti pragovi za usvajanje odluka. Smatra da je postojeći model osmišljen tako da nijedna zajednica ne može samostalno upravljati gradom.

Kao put prema rješenju političkog zastoja naveo je povratak razgovorima i pregovorima unutar gradske vlasti.

„Osnovni uslov da bismo došli do nekog rješenja jeste da dođemo za sto i razgovaramo sa partnerima u vlasti. Grad je specifičan i niko ga ne može svojatati. Zajedno moramo naći rješenja“, poručio je Kordić.

Državna imovina koči razvoj industrijskih zona
Jedna od tema razgovora bila je i državna imovina u poslovnoj zoni Gajevi i drugim industrijskim zonama u Mostaru. Kordić je naveo da problem nije specifičan samo za Mostar, već da nedostatak zakona o državnoj imovini otežava razvojne projekte širom Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, Grad je pokušao staviti u funkciju dvije industrijske zone u kojima je kao vlasnik zemljišta upisana država, a čija je namjena prema prostornim planovima industrijska.

Kordić smatra da lokalne zajednice trebaju imati mogućnost da takvo zemljište koriste za razvoj privrede, ali da nepostojanje jasnog zakonskog okvira stvara pravnu nesigurnost i otežava ulaganja.

„Svi procesi razvoja ove države su zaustavljeni zbog nepostojanja zakona o državnoj imovini“, ocijenio je.

Govoreći o sudskom postupku koji se odnosio na pokušaj Grada da zemljište stavi u funkciju, Kordić je naglasio da, prema njegovom tumačenju, nije osporena sama potreba razvoja industrijskih zona, nego način na koji je Grad pokušao provesti postupak.

Najavio je da će Grad ponoviti proceduru u skladu s uputama suda, uz očekivanje da se na višim nivoima vlasti konačno riješi pitanje državne imovine.

Aerodrom Mostar: koncesija kao mogućnost za nova ulaganja
Kordić je govorio i o planovima za razvoj Aerodroma Mostar, za koji Gradsko vijeće podržava pronalazak strateškog partnera putem koncesije.

Objasnio je da bi Grad, kao većinski vlasnik aerodroma, dao potrebnu saglasnost, dok bi proces izbora koncesionara vodili nadležni organi na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Vladu Federacije BiH.

Gradonačelnik je naglasio da koncesija ne znači prenos vlasništva, već davanje prava upravljanja pod uslovima koji će biti utvrđeni ugovorom.

Kordić je istakao da Aerodrom Mostar ima razvojni potencijal zbog povezanosti cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja, kao i mogućnosti razvoja kargo prometa. Međutim, smatra da su za ostvarivanje tog potencijala potrebna značajna infrastrukturna ulaganja koja Grad sam ne može finansirati.

U razgovoru se spominjala ponuda vrijedna oko 250 miliona eura, ali Kordić je rekao da mu taj iznos nije poznat i da nije upoznat s ugovorom koji bi ga sadržavao. Naveo je da je čuo za mogućnost ulaganja od približno 50 miliona eura, uz napomenu da su svi detalji još u fazi razmatranja.

„Nadam se da ćemo dobiti kvalitetnog koncesionara, jer je to nekako zalog za budućnost Zračne luke Mostar“, rekao je Kordić.

Dodao je da je proces na početku i da se, prema informacijama kojima raspolaže, očekuje dalji razvoj postupka na federalnom nivou. Budući ugovor, kako je naveo, bit će predmet razmatranja kada bude definisan, a Grad će ga prihvatiti samo ako uslovi budu odgovarajući.

Za Kordića je cilj da Aerodrom Mostar dugoročno postane održiv i značajnije doprinese ekonomskom razvoju Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine, piše BHRT.