Projekt “Istraživanje rodne perspektive u novinarstvu u BiH u vijestima o rodno-zasnovanom nasilju“ nastao je u suradnji Udruge Novi put i Svjetske organizacije kršćanskih komunikacija - WACC, s ciljem da se utvrdi pristup u izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju u bh. medijskom prostoru. 

Proveden je tromjesečni monitoring na pet Internet portala u BiH, a analiza je rađena primjenom metodologije i alata prilagođenih iz WACC-ovog Global Media Monitoring Projecta, s ciljem utvrđivanja stanja rodne perspektive u bosanskohercegovačkom medijskom diskursu. Također je rađena analiza koja je za cilj imala istražiti kolika je zastupljenost žena na internetskim portalima, te identificirati način na koji su prikazani ženski likovi, ali i utvrditi prisutnost stereotipnih izvještavanja. 

- Cilj je također bio istražiti broj pojavljivanja ženskih likova u odnosu na frekvenciju zastupljenosti muškaraca, zatim identificirati u kojim rubrikama se najčešće pojavljuju žene, odnosno utvrditi prisutnost žena u rubrikama koje oslikavaju dominaciju i moć. Ova analiza obuhvatila je ukupno 6.900 članaka, ističe Daniela Jurčić, analitičar projekta.

Senzacionalizam

Po pitanju nasilja nad ženama, mediji izvještavaju nažalost gotovo svakodnevno. Budući da ni bh. mediji nisu otporni na senzacionalizam, nasilje nad ženama “iskorištavaju” za veću vidljivost. 

- O ovom fenomenu se izvještava uglavnom kratko, bez dubine i analize. Koriste se senzacionalistički naslovi, nagađa se i pretpostavlja o razlozima nasilja. Nasilje se čak dovodi u kontekst prevelike ljubavi. Medijsko izvještavanje ne može zaustaviti nasilje nad ženama, ali mediji svakako mogu pridonijeti da se mijenja svijest o rodno utemeljenom nasilju kao neprihvatljivoj i zakonom zabranjenoj pojavi, dodaje naša sugovornica.

Također, analiza pokazuje da portali u BiH ogromnu prednost daju muškarcima kada je izvještavanje u pitanju, pa su muškarci ti koji odlučuju, i koji su glavni akteri političkih procesa i događaja, dok su prisutnost i uloga žena u javnoj sferi zabilježene, ali su definitivno marginalna pojava. 

- Portali u BiH, u kontekstu promoviranja rodne ravnopravnosti, podržavaju poželjne predstave o rodnim ulogama i identitetima. U tom smislu, muškarci su u znatno većoj mjeri zastupljeni nego žene, posebice u rubrikama koje izražavaju društvenu moć i kompetentnost. Ženski likovi su zapostavljeni i oni su uglavnom pozicionirani u zabavnoj rubrici gdje dominiraju zabavni elementi, ako i koncept seksualnosti i tjelesnosti. Ovakve postavke predstavljaju sliku odnosa koji su dominantni u društvenoj strukturi i u sustavu društvenih vrijednosti, kaže nam Jurčić.

Patrijarhat u 21. stoljeću

Nažalost, nema ni pomaka kada je riječ o izvještavanju o ženama i muškarcima.

- Rekla bih da je situacija čak i gora nego prije par godina. Razlog je svakako i taj što se na području Balkana u medijima pojavljuju ženski likovi koji imaju posve nove društvene vrijednosti ali i pravila ponašanja. Prikazivanjem isključivo svoje tjelesnosti i seksualnosti svakako krive sliku o ženama, koje bi u medijima trebale biti vidljive zbog svojih znanja i kompetencija, smatra Jurčić. 

Pravo pitanje je i kako se dalje boriti protiv nasilja u medijima.

- Prije svega, o ovoj temi se u medijima mora polemizirati jako često. Ako imamo podatak da je svaka treća žena u Europi iskusila fizičko ili seksualno nasilje, onda zaista vidimo da je problem javna stvar i da svi zajedno moramo biti nositelji pozitivnih društvenih promjena. Mediji naravno moraju raditi po etičkim normama: zaštititi žrtvu, poštovati njezino dostojanstvo, ne koristiti senzacionalističke forme, i naravno senzibilizirano izvještavati o ovom fenomenu, ističe.

Teško je i promijeniti svijest kod čitatelja.

- U BiH rodne uloge su još uvijek pod snažnim utjecajem patrijarhata. Mislim da u 21. stoljeću moramo početi mijenjati stavove i svijest o ulozi žene. Ovaj problem se ne može riješiti ni jednostavno ni brzo. Država, društvo, mediji, škole, odgoj - sve su to čimbenici koji su jako bitni za dostizanje rodne ravnopravnosti. Također, rekla bih da je meni osobno vrijeme kada su se muškarci smatrali višim, vrijeme zaostalosti i nerazumnosti. Kao društvo moramo iskorijeniti patrijarhat, ženu tretirati kao subjekt, moramo nadići rodne stereotipe, smanjiti uporabu seksizama. Ovo su sve lekcije koje bosanskohercegovačko društvo mora još jako dugo učiti. Mediji u tom procesu svakako imaju vrlo značajnu ulogu, kazala nam je na kraju.

S. Ž.