Važnost magnezija u svakodnevnom životu?

Magnezij je važan mineral koji igra ulogu u preko 300 enzimskih reakcija u ljudskom tijelu. Njegove brojne funkcije uključuju pomoć u radu mišića i živaca, regulaciju krvnog pritiska i podršku imunološkom sistemu. Odraslo tijelo sadrži oko 25 grama magnezija, od čega 50–60% koštani sistem skladišti, a ostatak je prisutan u mišićima, mekim tkivima i tjelesnim tekućinama. Magnezij je jedan od sedam osnovnih makrominerala, te se treba unositi u relativno velikim količinama – najmanje 100 miligrama dnevno. Dobivanje dovoljne količine ovog minerala može pomoći u prevenciji ili liječenju hroničnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i migrenu.

Magnezij sudjeluje u proizvodnji energije tako što razgrađuje i energetski iskorištava ugljikohidrate, proteine i masnoće kao posrednik u metabolizmu (glikoliza, fosforilacija). Djeluje i na zaštitu funkcija srčanog mišića, regulira kretanje kalija u stanicama miokarda, štiti od stresa, proširuje srčane i periferne arterije, te smanjuje nastanak naslaga. Magnezij ima ulogu u strukturi kostiju i zubi, mitohondrija, proteina, nukleinskih kiselina. Zbog njegovog nedostatka dolazi do hipokalcijemije, jer to djeluje na paratiroidni hormon i na 1,25 (OH) 2- vitamin D koji su dva glavna regulatora homeostaze kalcija.  

Da li su dovoljne količine magnezija koje unosimo putem hrane i koja je preporučena dnevna doza?

Magnezij je mineral koji učestvuje u stotinama staničnih reakcija. Važan je za stvaranje DNK i prenošenje signala između vašeg mozga i tijela. Natječe se s kalcijem, osiguravajući da se srce i mišići pravilno stežu i opuštaju, a može čak pomoći kod migrene, depresije, krvnog pritiska, povišenog  šećera u krvi i kvalitete spavanja. Ipak, malo ljudi unosi preporučenu dnevnu dozu od 400–420 mg za muškarce i 310–320 mg za žene. Stres i sportske aktivnosti također mogu dovesti do gubitka magnezija. Da biste povećali unos, jedite hranu bogatu magnezijem poput sjemenki bundeve, špinata, indijskih oraščića, badema i tamne čokolade.

Koji su znakovi i simptomi nedostatka ili manjka magnezija?

Nizak nivo magnezija tipično je posljedica smanjene apsorpcije ovog minerala u crijevima ili povećanog izlučivanja mokraćom. Niska razina magnezija kod inače zdravih ljudi je neuobičajena. To je zato što nivo magnezija u velikoj mjeri kontroliraju bubrezi. Bubrezi povećavaju ili smanjuju izlučivanje (otpad) magnezija na osnovu onoga što je tijelu potrebno. Kontinuirano nizak unos magnezija hranom, njegov prekomjerni gubitak ili prisustvo drugih hroničnih stanja može dovesti do hipomagnezijemije. Manjak magnezija pogađa i živčani sistem tako što se javljuju anksioznost, razdražljivost, letargija, poteškoće s pamćenjem, nesanica. Mnoga istraživanja ukazuju na povezanost smanjene količine magnezija u organizmu i depresije. Simptomi kroničnog manjka magnezija uključuju smanjen imunitet, stalan umor, smanjenu gustoću kostiju (koja dovodi do osteoporoze), anemiju i aritmiju.

Iako je nedostatak magnezija u organizmu teško definirati, postoje posebna stanja koja zahtijevaju njegov dodatni unos kao što su alkoholizam, primjena određenih vrsta lijekova (tetraciklini, kinolonski antibiotici, diuretici Henleove petlje i tiazidni diuretici, inhibitori protonske pumpe), pacijenti s gastrointestinalnim bolestima, pacijenti s dijabetesom tipa 2, starija populacija, trudnice, djeca u razvoju i vrlo zastupljeno stanje svakodnevnog stresa.

Kako dijagnosticirati hipomagnezijemiju?

Vaš liječnik će dijagnosticirati hipomagnezijemiju na osnovu fizičkog pregleda, simptoma, povijesti bolesti i nalaza krvi. Nivo magnezija u krvi ne govori vam o količini koju je vaše tijelo uskladištilo u kostima i mišićnom tkivu, ali  je korisno za utvrđivanje hipomagnezijemije. Vaš liječnik će vjerovatno provjeriti i nivo kalcija i kalija u krvi. Normalna razina magnezija u krvi iznosi 1,8 do 2,2 miligrama po decilitru. Magnezij u krvi koji je niži od 1,8 mg / dL smatra se niskim. Nivo magnezija ispod 1,25 mg / dL smatra se vrlo ozbiljnom hipomagnezijemijom.

Možete li imati previše magnezija?

Ako ste zdravi, bubrezi ispiru višak magnezija koji dobivate iz hrane. Previše magnezija može izazvati grčeve ili mučninu. Isto vrijedi i ako koristite laksative ili antacide koji sadrže magnezij. Od prevelikih doza ovog minerala vam može jako pozliti. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tabletama s magnezijem, jer se neka stanja, poput miastenije gravis, mogu pogoršati ako ih uzmete.

Koja je uloga magnezija u trudnoći?

Pokazalo se da se magnezij u krvi smanjuje tokom trudnoće, ali to je dijelom posljedica hemodilucije, odnosno smanjenje koncentracije eritrocita. U laktaciji majčino mlijeko daje približno 42 mg / dL (u 750 ml majčinog mlijeka). Optimalni nivoi magnezija neophodni su za zdravlje majke i fetusa tokom trudnoće i za zdravlje djeteta nakon porođaja.

Za vrijeme trudnoće osjetno se smanjuje količina magnezija u organizmu, i to čak 30 %. To se događa jer je magnezij bitan za sprječavanje pobačaja i preranog poroda, za smanjenje grčeva u mišićima nogu (koji su kod trudnica učestali u kasnijim razdobljima trudnoće), te sintezu nukleinskih kiselina i proteina koji su potrebni za izgradnju novih tkiva djeteta. Posljedice nedostatka magnezija u trudnoći koje se mogu odraziti na novorođenče su: slabi rast djeteta, preeklampsija (trudnoćom izazvana hipertenzija s proteinurijom), te smanjenje porođajne težine.

Kod žena u reproduktivnoj dobi potrebe za magnezijem iznose približno 310 mg, dok se tijekom trudnoće povisuju na 350-400 mg.  

Magnezij i neplodnost

Naučnici vjeruju da postoji veza između nedostatka magnezija i neplodnosti, posebno kod žena. U brojnim studijama utvrđeno je da žene s neplodnošću imaju nizak nivo magnezija u krvi, a u malom broju istraživanja, neplodne žene kojima su dodani magnezij i selen zatrudnile su u roku od 8 mjeseci. Iako su učinci na sama jajašca nejasni, poznato je da magnezij pomaže u održavanju dobrog snabdijevanja maternice krvlju i da je presudan za proizvodnju progesterona, “hormona trudnoće”. Nizak unos magnezija povezan je i sa kroničnom upalom, koja je jedan od pokretača starenja i povezana s lošim kvalitetom jajnih ćelija i slabim plodnim rezultatima. To ne znači da će uzimanje tableta magnezija učiniti čuda za svaku ženu koja se bori da zatrudni – postoji čitav niz faktora koji doprinose neplodnosti, od kojih su mnogi strukturni ili genetski. Međutim, treba osigurati unos preporučene razine ovog esencijalnog minerala (ali i drugih).

U kojem stadiju trudnoće se preporučuje povećan unos magenzija?

Nedostatak magnezija najviše će se odraziti u posljednjem tromjesečju trudnoće, jer u toj fazi plod troši 5–7,5 mg magnezija na dan i ulazi u zadnju fazu svog razvoja. Istraživanja pokazuju da normalna razina magnezija pomaže u sprečavanju grčenja glatkih mišića maternice i tako smanjuje mogućnost pojave trudova prije 35. tjedna trudnoće.

Koja je dnevna preporučena doza?

Dnevne potrebe za magnezijem kod muškaraca i žena koje nisu trudne obično se kreću između 300 ‑ 350 mg magnezija na dan, dok su kod trudnica te količine povećane, ovisno o dobi trudnice, te se kreću između 350 – 400 mg magnezija na dan. U trudnoći se usporava kretanje hrane kroz probavni trakt, pa često dolazi do zatvora. S obzirom na to da djeluje kao blagi laksativ, magnezij pomaže ublažiti opstipaciju i potaknuti peristaltiku, jer omogućava pravilno opuštanje stijenke crijeva. Uz to, zadržava vodu u debelom crijevu, što potiče omekšavanje stolice.

Dr.med.sci. Mahmutbegović Emir

Pokretač projekta i online platforme eGinekolog iz oblasti ginekologije Dr. med.sci. Emir Mahmutbegović je specijalista ginekologije akušerstva, doktor nauka iz oblasti biogenetike i bioinženjeringa.