Pola godine nakon potvrđivanja optužnice protiv Milana Lukića za ratni zločin počinjen u Štrpcima, on je iz zatvora u Estoniji odbio prihvatiti dokumente Suda BiH, doznaje Balkanska istraživačka mreža (BIRN) BiH. Tužiteljstvo BiH je, naime, u prosincu 2019. podiglo optužnicu protiv Lukića kojom ga tereti za zločine nad putnicima otetim u veljači 1993. na stanici Štrpci, općina Rudo.

Tada je priopćeno da su, nakon ispitivanja Lukića, u svojstvu osumnjičenog, a koji izdržava kaznu koju mu je izrekao Haaški tribunal, ispunjeni posljednji procesni uvjeti za podizanje optužnice. Sud BiH optužnicu je potvrdio početkom siječnja ove godine. Kako je za BIRN BiH potvrđeno iz Suda BiH, odmah po potvrđivanju optužnice je optuženom Lukiću, prema Zakonu o kaznenom postupku BiH, upućen dopis putem Međunarodne pravne pomoći kojim ga se obavještava o potvrđenoj optužnici kao i da je potrebno da izabere branitelja s dostavljene liste Odjela kaznene obrane (OKO) Ministarstva pravde BiH.

“Sud BiH je posredstvom Ministarstva pravde BiH 24. lipnja 2020. zaprimio dopis nadležnog tijela Estonije, koji sadrži obavijest da je optuženi Milan Lukić odbio prihvatiti dokumente Suda BiH te je na dostavnici naznačio da se pošiljatelj obrati njegovom odvjetniku ‘registriranom u Haagu’”, kažu iz Suda BiH. Dva dana kasnije, Sud BiH je Lukiću ponovno uputio dopis kojim se obavještava da je protiv njega potvrđena optužnica te se od njega traži izjašnjenje želi da ga kao izabrani branitelj pred Sudom BiH zastupa odvjetnik Zoran Živanović iz Beograda, koji ima punomoć za zastupanje optuženog samo pred Međunarodnim mehanizmom za kaznene sudove (MMKS).

Kako pojašnjavaju iz Suda BiH, ne bude li se Lukić izjasnio o branitelju u roku koji mu je dopisom dostavljen, Sud će mu, sukladno zakonu, postaviti odvjetnika, nakon čega će potvrđena optužnica biti dostavljena optuženom i Obrani. Milana Lukića je Haaški tribunal 2012. godine osudio na doživotnu kaznu zatvora nakon što je, kao zapovjednik paravojne jedinice “Beli orlovi”, proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti počinjene u Višegradu, koji su uključivali masakre na Bikavcu i u Pionirskoj ulici. BIRN