Piše: Dragan Bradvica, dragan@dnevni-list.ba

Ekonomske posljedice pandemije koronavirusa tek se polako zbrajaju i u najjačim ekonomijama svijeta a nažalost zbrajati će se i sljedećim mjeseci a možda i godina.

Brojni najugledniji svjetski ekonomski stručnjaci smatraju kako se pravi oporavak može očekivati tek 2022., i to pod uvjetom da korona kriza polako jenjava i da nema novih restrikcija. Shodno tome očekivati je kako će se male ekonomije naći u još i većim problemima naročito one u kojima vlast ne radi ništa ili, kada nešto radi, radi pogrešno. Dakle, Bosna i Hercegovina ispunjava sve uvjete za novu dugoročnu krizu.

Tome svjedoče i brojke – industrija i dalje pada, broj zaposlenih također, turizama nema… I tako smo u situaciju da se ionako težak životni standard bh. žitelja dodatno urušava i idemo ka još većem siromaštvu. Ukoliko kao relevantan broj siromašnih u BiH uzmemo procjene da ih je prije krize bilo najmanje oko 800 tisuća, taj broj bi se već ove zime mogao popeti na preko milijun stanovnika!

Loši pokazatelji

Ukoliko znamo sve relevantne podatke za BiH ovo se, nažalost, čini čak i optimističnim scenarijem.

Naime, najveći broj umirovljenika u BiH ima mirovnu ispod 400 maraka, a od ukupno 808.868 zaposlenih njih 417.007 imaju prosječnu plaću manju od 700 maraka. S obzirom da je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj oko 1.800 maraka jasno je kako ovi ljudi žive i bez krize.

Kada svemu ovome dodamo neformalni sektor, koji je u BiH itekako razgranat i o kojem nitko i ne vodi statistike a prvi je bio na udaru, slika jada i bijede je potpuna. Istraživanje Vijeća za regionalnu saradnju pokazala su kako na sivu ekonomiju otpada oko 25 pa do 35 posto BDP-a BiH što dovoljno govori o stanju u zemlji prije krize.

A koliki su rizici za ove osobe najbolje pokazuju procjene Međunarodne organizacije rada kako je na globalnoj razini oko 1,6 milijardi ljudi u neformalnom sektoru, što je gotovo polovina ukupne radne snage, u opasnosti je od gubitka prihoda kao posljedica pandemije korona virusa.

Nadalje, Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih nacija, konstantno upozorava kako će sve što se događa u svijetu vezano za korona krizu samo povećati postojeće nejednakosti i siromaštvo. Međutim, u BiH malo koga od političara to zanima čemu svjedoči i činjenica da su se najžustrije rasprave u jeku najjačih udara krize vodile oko njihovih pozamašnih primanja. Dok se oni brinu za svoje plaće koje prelaze i sedam tisuća maraka, procjene su kako je i prije korona krize svaki šesti stanovnik  BiH preživljavao sa 90 do 150 maraka mjesečno, odnosno tri do pet maraka dnevno, a broj siromašnih se procjenjivao na 800 do 900 tisuća ljudi. Dakle, realno je očekivati da broj siromašnih poraste najmanje na milijun stanovnika.

Velike podjele

Ukoliko pak govorimo o službenim podacima, kojih i nema previše kada su u pitanju bilo koje oblasti u kojima vlasti ne žele da se znaju podaci, prema posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstava, koju je objavila Agencija za statistiku BiH, preko 170 tisuća kućanstava ili preko 500 stanovnika stanovnika naše zemlje bili su ispod praga relativnog siromaštva. Stopa relativnog siromaštva stanovništva u BiH bila je 16,9 posto.

Prema tome, i država priznaje pola kako imamo pola milijuna onih koji žive u siromaštvu što samo znači da su pojedina istraživanja nevladinog sektora oko toga da je taj broj minimalno 800 tisuća blizu istine. Prema tome, ova zemlja se uistinu podijelila u dvije grupe – manji dio onih koji su 'bezobrazno bogati' (uglavnom 'politički kapitalisti' i političari) i veliki broj siromašnih. Srednji sloj je gotovo izumro u ovoj zemlji.