Američki Bloomberg piše o aferi u Lukavačkom GIKIL-u i odšteti koju treba platiti BiH

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Arbitražni postupak koji je pokrenula britansko-indijska obitelj Mittal kao većinski vlasnik tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) protiv države BiH dobija i međunarodnu pozornost.

Naime američki Bloomberg, ugledni multimedijalni servis koji se fokusira ekonomske informacije i tržište kapirala, a koji svoje ispostave ima diljem svijeta, upravo spominje slučaj GIKIL u BiH i to u kontekstu odštete teške milijarde koju bi država BiH, vrlo izvjesno, bila obvezna platiti zbog vrlo upitnih postupaka lokalnih predstavnika u Tuzlanskom kantonu.

Umjesto da se inozemne investicije zaštite od manipulacija, nastavi unaprijeđivati proizvodnja i otvarati nova radna mjesta, strani investitor Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici optuženi su za kriminal, uhićeni da bi, potom, bili pušteni uz milijunske kaucije. Izvjesno je da će sve na kraju morati platiti država BiH, odnosno, njeni porezni obveznici.

Nigerijska vlada platila 496 milijuna dolara odštete

Naime, Bloomberg piše o sličnom problemu kojeg je Mittal imao i u Nigeriji gdje je nigerijska vlada tvrtki Global Steel Holding Limited (GSH) pristala isplatiti skoro 500 milijuna dolara, točnije 496 milijuna, kako bi okončala dugogodišnji ugovorni spor s Ajaokuta Steel Mill u toj zemlji. Mittalovi pravni zastupnici isprva su tražili nevjerojatnih 5,26 milijardi dolara, ali na koncu je dogovoreno da taj odštetni iznos također nevjerojatnih 496 milijuna.

Slučaj je sličan njegovom slučaju u BiH - dolazi kao investitor, pokreće proizvodnju da bi ga dužnosnici bivše vlade optužili za kriminal i na koncu izgubili milijunski spor pred međunarodnim sudovima.

Pišući o nigerijskom slučaju, Bloomberg se osvrće i na njegov slučaj u BiH.

"Financijski pad Pramoda Mittala počeo je prije 17 godina kada je Global Steel Holdings, registriran na Isle of Man, stao kao jamac za GIKIL-ove dugove. Niz propuštenih uplata doveo je do stečajnog postupka koji je pokrenuo Moorgate Industries, što je rezultiralo nevjerojatnim nalogom od 139,786,656.43 funti za stečaj Mittala u lipnju 2020. Njegova bosanska nesreća također je dovela do istrage i uhićenja pod optužbama za organizirani kriminal, iako je kasnije pušten na slobodu uz jamčevinu", piše Bloomberg.

Mittal istjeran iz vlastitog poduzeća

Pramod Mittal, kao većinski vlasnik GIKIL-a (51%) pokrenuo je arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je prošle godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM. Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolaže  sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK, tvrdi kako su zaštitili GIKL od izvlačenja novca, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu - ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara - GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom, podsjetimo, rukovodi Tuzlanska vlada (!).

To je i najava afere - KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao - uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Koliko će platiti BiH?

Pitanje je koliko će BiH morati platiti odštete za ovu nevjerojatnu aferu. Podsjetimo i na to da je Vijeće ministara BiH nedavno izdvojilo skoro miljuna KM za pravni tim koji će zastupati državuu ovom slučaju.

Postavlja se pitanje da li će Vlada TK dati neograničene garancije kao što su dali Mittal i GSHL zbog čega su i otišli u stečaj iz kojeg evidentno izlaze? Hoće li BiH i KHK odbiti platiti svoj dio obveza koje je akumulirao GIKIL?

Koliko će, u konačnici, nezakonito oduzimanje tvrtke koštati bh porezne obveznike zbog pogrešnih, nekorektnih i prijetvornih poteza tadašnje vladajuće lokalne vlasti Tuzlanskog kantona pod rukovodstvom SDA te hoće li država tražiti odgovornost pred sudovima? Mittal svakako hoće svoje pravo tražiti na sudovima, a ono što je dodatni problem je da su u Upravi GIKIL-a, članovi koji su imenovani od strane samo jednog osnivača (bez da je većinski vlasnik imenovao svoje predstavnike), a posebno pitanje je na koji su način registrirani.