Zastupnički dom Parlamenta BiH danas bi, među ostalim, trebao razmatati imenovanje članova Upravnog odbora (UO) Javnog radio-televizijskog servisa BiH (BHRT). S tim u svezi, portal Kix.ba navodi da osobitu pozornost privlači lista kandidata koju je predložilo Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH a na kojoj je, kao prvorangirana, kandidatkinja iz reda srpskog naroda Radmila Bojanić, osoba koja je pod sankcijama SAD-a. 

Na listi je ukupno 12 kandidata: dva iz reda Bošnjaka, tri Hrvata, šest Srba i jedan iz reda Ostalih, a Upravni odbor BHRT-a treba imati četiri člana iz konstitutivnih naroda i jednog iz reda Ostalih. Iako je proces imenovanja UO-a sam po sebi bitan za funkcioniranje BHRT-a, koji se već godinama suočava s ozbiljnim financijskim i institucionalnim problemima, činjenica da je vodeća kandidatkinja pod međunarodnim sankcijama otvara ozbiljna pitanja o političkim utjecajima i urušavanju vjerodostojnosti institucija.

Crna lista

Klix, nadalje, napominje da se Bojanić našla na američkoj 'crnoj listi' u lipnju 2024. te je sankcionirana kao jedna od rukovoditeljica firmi koje su, prema američkom Ministarstvu financija, u izravnoj vezi s obitelji predsjednika RS-a Milorada Dodika. Bila je jedna od utemeljiteljica firme 'Sirius 2010', a kasnije i 'Nimbus', tvrtki koje su također pod sankcijama vlasti SAD-a. Sankcije su uvedene zbog sumnje da su te firme bile dio šire mreže kroz koju su entitetske i državne institucije dodjeljivale višemilijunske poslove firmama bliskim vladajućoj strukturi u RS-u. 

Nakon što su sankcije uvedene, firme koje su činile 'Infinity International Group', a među njima i 'Sirius' i 'Prointer', počele su se formalno gasiti, dok su njihovu rukovoditelji, istodobno, utemeljili novu firmu, 'Invictus Tehnology Group', čiji je suosnivač i Bojanić. Firma je registrirana na istoj adresi kao i 'Prointer', a osnovna djelatnost joj je trgovina računarima, softverom i opremom. U Osnivačkom aktu, kao vlasnici si navedeni Bojan Vujić (bivši direktor firme 'Infinity'), Nemanja Reljin (osnivač 'Siriusa'), Vladimir Perišić (direktor 'Prointera') i Radmila Bojanić, sa po 15-35% vlasničkog udjela.

Prema zakonima SAD-a, preregistracija firmi s ciljem izbjegavanja sankcija predstavlja izravno kršenje sankcija, odnosno pokušaj njihova zaobilaženja sankcija, što je po američkom zakonu kažnjivo. Prema važećim zakonima u BiH, firma bez aktivnog bankovnog računa ne može poslovati, a banke u BiH su, pod pritiskom međunarodnih sankcija, uglavnom zatvorile račune osobama i firmama s 'crne liste'. No, firme bliske vlastima RS-a pronalaze nove načine nastaviti poslovanje, uključujući i političke manevre poput nedavne izmjene Zakona o radu RS-a, kojim je legalizirana isplata plata "u kuverti", kako bi se omogućilo isplate sankcioniranim osobama koje ne mogu imati račune u bankama.

Duboke političke, etičke i pravne implikacije po BHRT

Imenovanje Radmile Bojanić u Upravni odbor BHRT-a značilo bi zvanično uključivanje osobe pod međunarodnim sankcijama u tijelo koje odlučuje o radu javnog medijskog servisa BiH. Time bi bio dodatno kompromitiran ionako narušen ugled BHRT-a, a postavlja se i pitanje međunarodnih posljedica, uključujući potencijalno smanjenje suradnje s međunarodnim partnerima i donatorima, te dodatni pritisak na BiH kao državu koja ne poštuje međunarodne sankcije. 

Klix komentira da, iako RAK formalno ima zadaću predložiti listu kandidata, ostaje otvoreno pitanje kako se na njoj, kao prvorangirana, mogla naći osoba pod sankcijama. Nadalje se upozorava da će eventualno imenovanje takve osobe u Upravni odbor BHRT-a imati duboke političke, etičke i pravne implikacije.