Za nogomet kažu da je najvažnija sporedna stvar na svijetu, no za Turneju četiri novogodišnje skakaonice može se reći da je – najvažniji sporedni sportski događaj. U našoj sportskoj kulturi ne smatra se općim znanjem, prije jednom nezaobilaznom navikom koja se oko Nove godine iznova i iznova obnovi. No, uđete li dublje u mitologiju ovog epskog nordijskog turnira, a ona je prigodno predstavljena istinski mitološkim trofejem 'Zlatnog orla', pronaći ćete paralelni svijet dovoljan sam sebi. 

Najveći sportski događaj svakog početka Nove godine legendarna je novogodišnja turneja 'Četiri skakaonice'. Ni prijelaz iz 2024. u 2025. nije iznimka. Tradicija se nastavlja, redom nas čekaju Oberstdorf ove subote, zatim prvog dana Nove godine Garmish Partenkirchen, a onda i austrijske postaje, Innsburck te na kraju Bischofshofen. 

Vierschanzentournee je originalni naziv natjecanja koje je zapravo 'sveti gral' skijaških skokova. Da se radi o nečemu posebnom, dokazuje podatak da četiri natjecanja u Njemačkoj i Austriji pohode i oni koji se ne smatraju najvećim fanovima ovog sporta, Turneja je jednostavno događaj koji treba vidjeti, nadamo se i odlična najava sportske godine pred nama. 

Tradicija duga 73 godine

Tradicija je to duga točno 73 godine s kojom idu posebno ozračje i nešto drukčija pravila. Na turneji vlada eliminacijski sustav u kojem su natjecatelji u prvoj seriji podijeljeni u 25 parova čiji pobjednici u drugoj skaču zajedno s pet najboljih gubitnika (lucky losera), a ukupni pobjednik turneje je onaj skakač koji skupi najviše bodova kroz sva četiri natjecanja. Pa ipak, iako zvuči nepredvidljivo, sustav ne dopušta velika iznenađenja pa su pobjednici uglavnom oni skakači koji su u formi. 


A dosad su tri nacije, Austrijanci,m Finci i Nijemci, bile jednako uspješne sa po 16 ukupnih pobjeda. Slijede Norvežani sa jedanaest, Poljaci s pet, Japanci imaju četiri, Česi i Slovenci po dvije, SSSR jednu. Pojedinačno, jedno je ime i dalje nedodirljivo, Finac Janne Ahonen s pet ukupnih pobjeda. 

Heroji Turneje 

Turneja zapravo ima svoje junake odvojeno od Svjetskog kupa. A Ahonen nije jedini čije se ime spominje s najvećim mogućim respektom. On nije najuvjerljiviji kada govorimo o pojedinačnim pobjedama na Turneji – Nijemac Jens Weissflog i Bjorn Wirkola skupili su ih deset, Ahonen i Gregor Schlierenzauer po devet, peti na toj vječnoj listi, branitelj je prošlogodišnjeg naslova ukupnog pobjednika Turneje, Ryoyu Kobayashi, koji je upisao osam pojedinačnih pobjeda.

Na Turneju stiže u ne baš sjajnoj formi, još nijednom nije ušao u Top 10 u Svjetskom kupu, tako da ga ne treba doživljavati kao veliku prijetnju… baš kao ni još jednog trostrukog pobjednika Turneje, 37-godišnjeg Poljaka Kamila Stocha - koji se zbog razočaravajućeg ulaska u sezonu odlučio preskočiti/zaobići četiri najslavnija brda skijaških skokova – prvi puta nakon sezone 2009/10. 

Njegovo ime - klizi zrakom

Pa tko su onda istinski favoriti? Kao što već napisasmo – oni koji su Turneju dočekali u formi. A prvi među njima, bukvalno, Nijemac čije ime klizi zrakom – iskusni Pius Paschke (33). Uzeo je pet od deset ovosezonskih postaja Svjetskog kupa, izgradio lijepu prednost u ukupnom poretku, ali si priskrbio i pozamašan pritisak u vidu potencijalnog nasljednika Svena Hannawalda, još jedne legende Turneje. Do 2018. važio je za jedinog skakača koji je uzeo sva četiri brda na jednoj Turneji, tada ga je ponovio Stoch, a 2019. i Kobayashi… no Sven je i dalje – zadnji Nijemac koji je osvojio Turneju. A bilo je to davne 2002. godine.

Samo sedam godine prije toga (1995.) rodio se još jedan Nijemac s dobrim šansama na ovogodišnjoj Turneji – na zadnja dva izdanja drugoplasirani Andreas Wellinger. Opasan je i austrijski trio Daniel Tschofenig - Jan Hoerl - Stefan Kraft… Tschofenig i Hoerl na Turneju su stigli kao najsvježiji pobjednici, slavili su po pobjedu prošlog vikenda u Engelbergu, Kraft je branitelj naslova osvajača Svjetskog kupa. 

Piše: Slaven Nikšić
desk@dnevni-list.ba