Zabrinjavajući je i podatak da više od polovine žitelja BiH (63,5 posto ispitanih) smatra da danas živi lošije no prije pet godina. Dodatno, zamjetan je i trend rasta postotka takvog mišljenja budući je prije svega dvije godine većina žitelja, ipak, mislila da u danom trenutku živi bolje nego pet godina ranije (tada 52,3 posto njih), što danas nije slučaj

Koalicija za slobodne i poštene izbore 'Pod lupom' predstavila je u četvrtak rezultate najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja o kvaliteti života žitelja u BiH, o razini povjerenja u domaće institucije te o stavovima žitelja o euroatlantskim integracijama. Nalazi istraživanja ukazuju na duboko ukorijenjene strukturne probleme u bh. društvu, koji se međusobno isprepliću te stvaraju sve izraženiji osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja kod žitelja. 

Ranije ekonomska situacija, a sada bolji zdravstveni sustav kao prioritet 

Kao ključne probleme u BiH, žitelji najčešće izdvajaju kriminal i korupciju (30,2 posto ispitanih), loše stanje ekonomije (16,8 posto) i nepovoljnu političku situaciju (14,9 posto). S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su zdravstveni sustav (26,2 posto ispitanih), primanja (22,5 posto) i sigurnost (19,8 posto). Zanimljivo je da su žitelji u istom istraživanju prije dvije godine naveli da im je najveći prioritet bolja ekonomska situacija, ali je, nakon dvije godine, kao prvi prioritet građana rangiran bolji zdravstveni sustav. Povjerenje žitelja u institucije i društvene aktere dodatno je erodiralo. Gotovo trećina žitelja (29,7 posto ispitanih) navodi da nema povjerenja ni u koga u društvu, što ukazuje na duboku krizu društvene kohezije. Istodobno, i tradicionalno najstabilniji oslonac, obitelj, bilježi značajan pad povjerenja (s 24,7 posto 2024. godine na 8,5 posto ove godine), što može ukazivati na šire društvene i ekonomske pritiske koji utiču čak i na najbliže socijalne veze. Percepcija rada vlasti u velikoj mjeri odražava navedene stavove. 

Lokalna razina vlasti uživa najveće povjerenje žitelja

Većina žitelja smatra da vlasti ne rade ništa (25,4 posto) ili da rade samo za vlastiti interes (20,9 posto), što upućuje na zaključak da žitelji ne prepoznaju političke predstavnike kao aktere koji odgovaraju na njihove potrebe. Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnoj, entitetskoj, županijskoj i lokalnoj razini, žitelji su dali jedva prolaznu dvojku za rad institucija uz pad povjerenja u institucije vlasti na svim razinama. Najvišu prosječnu ocjenu, 2,45, dobili su (grado)načelnici, što ukazuje da upravo lokalna razina vlasti uživa najveće povjerenje žitelja. No, u usporedbi s ocjenom od prije dvije godine, kada je ona iznosila 3,10, očito je da i lokalna razina postepeno gubi povjerenje. Kombinacija navedenih faktora, ekonomske nesigurnosti, korupcije i niskog povjerenja u institucije, izravno se odražava na mišljenja žitelja o ostanku u zemlji. Gotovo polovina ispitanih žitelja, njih 40,6 posto ozbiljno je razmatrala napustiti BiH. Značajna razlika postoji između žitelja mlađe i starije životne dobi, gdje su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku (62,1 posto), dok su stariji o tome razmišljali ozbiljno u svega 7,2 posto slučajeva. Taj generacijski jaz, tumače u Koaliciji 'Pod lupom', ukazuje na gubitak perspektive kod mladih i predstavlja ozbiljan rizik za dugoročni društveni i ekonomski razvoj zemlje kroz nastavak trenda odljeva radne snage. Zabrinjavajući je i podatak da više od polovine žitelja BiH (63,5 posto ispitanih) smatra da danas živi lošije no prije pet godina. Dodatno, zamjetan je i trend rasta postotka takvog mišljenja budući je prije svega dvije godine većina žitelja, ipak, mislila da u danom trenutku živi bolje nego pet godina ranije (tada 52,3 posto njih), što danas nije slučaj.

Percepcija korupcije

Unatoč dominantno negativnim percepcijama unutarnjih prilika, žitelji i dalje pokazuju jasnu orijentaciju ka europskim i međunarodnim integracijama. Gotovo sedam od deset žitelja (68,8 posto ispitanih) podržava članstvo BiH u Europskoj uniji. Značajne razlike postoje u pogledu entiteta: tako stanovnici FBiH, njih 77,7 posto, smatraju da BiH treba postati članicom EU-a, dok 52,8 posto ispitanih stanovnika RS-a dijeli taj stav. Nadalje, 57,1 posto građana smatra da BiH treba postati članicom NATO-a. Žitelji u RS-u u značajno manjem postotku smatraju da BiH treba postati članica NATO-a, 17 posto ispitanih, dok ih u FBiH to smatra 83 posto ispitanih žitelja. Općenito gledajući, rezultati istraživanja ukazuju na snažnu povezanost između percepcije korupcije, pada povjerenja u institucije i rastućeg pesimizma u pogledu budućnosti. Istodobno, podrška europskim i međunarodnim integracijama predstavlja jedan od rijetkih stabilnih i pozitivnih trendova, koji može poslužiti kao osnova za izgradnju šireg društvenog konsenzusa i definiranje reformskih prioriteta.

Ovo ispitivanje javnog mnijenja je urađeno u okviru projekta 'Civilno društvo za integritet izbora', kojeg financira EU, a dijelom ga sufinanciraju veleposlanstva Francuske i Švedske.

Naručitelj ispitivanja javnog mnijenja je Koalicija 'Pod lupom', a isplatitelj Centri civilnih inicijativa (CCI) za Koaliciju 'Pod lupom'. Istraživanje je provela Agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja 'Metrics' iz Banja Luke, a okvir uzorka istraživanja bila je BiH populacija (18+). Tijekom istraživanja, korištena je CATI metoda (telefonsko istraživanje), a uzorak je obuhvatio 1000 ispitanika/ica. Margina greške je +/- 3,1% uz zadanu razinu pouzdanosti 95 posto. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 14. do 25. svibnja 2026.