Njemačka planira od 1. siječnja 2027. godine prepoloviti kvotu za radnike sa zapadnog Balkana. Umjesto sadašnjih 50 tisuća odobrenja godišnje, ubuduće bi ih bilo najviše 25 tisuća.

Promjena se odnosi na državljane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, koji u Njemačku odlaze na osnovu takozvane Zapadnobalkanske regulative. Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje trenutno navodi da je godišnja kvota 50 tisuća. Ta kvota je 2024. godine udvostručena sa 25 tisuća na 50 tisuća.

Na planirano smanjenje posebno upozorava njemački građevinski sektor.

Interes i dalje velik

Središnje udruženje njemačkog građevinarstva navodi da oko 30 posto viza kroz Zapadnobalkansku regulativu odlazi upravo građevinskoj industriji.

Predsjednik udruženja Feliks Paklepa (Felix Pakleppa) upozorio je da bi smanjenje kvote moglo imati posljedice po građevinske i infrastrukturne projekte. Prema navodima ovog udruženja, na njemačkim gradilištima svaki sedmi zaposleni ima inozemnu putovnicu. Građevinska industrija zato traži da kvota ostane na sadašnjoj razini od 50 tisuća, uz brže i digitalizirano izdavanje viza.

Da je interes za dolazak radnika sa zapadnog Balkana veliki, pokazuju i podaci njemačke Savezne agencije za zapošljavanje. Agencija je objavila da je u decembru 2025. morala odbiti oko 18 tisuća zahtjeva jer je kvota bila popunjena. To znači da je potražnja za radnicima kroz ovaj program već sada veća od raspoloživog broja mjesta.

Regulativa 

Zapadnobalkanska regulativa omogućava državljanima šest zemalja regije da rade u Njemačkoj uz konkretnu ponudu za posao ili ugovor s poslodavcem. Za ovu regulativu, u pravilu, nije potrebno prethodno priznavanje stručne kvalifikacije, osim kod reguliranih profesija. Nakon što Savezna agencija za zapošljavanje odobri zaposlenje, radnik može podnijeti zahtjev za vizu u njemačkom diplomatsko-konzularnom predstavništvu.

Bosna i Hercegovina jedna je od šest država čiji državljani mogu koristiti ovu regulativu. Prema aktualnim podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje, zahtjevi iz BiH se trenutno obrađuju na dnevnoj osnovi, dok se kod pojedinih drugih zemalja bilježe znatno duži rokovi čekanja. Podaci su navedeni sa stanjem od 7. rujna 2026.

Ukoliko planirano smanjenje bude provedeno, broj novih radnika koji će kroz ovaj kanal moći doći u Njemačku bit će upola manji nego sada. Njemačka vlada obrazlaže plan smanjenja kao promjenu pristupa Zapadnobalkanskoj regulativi, dok građevinski sektor upozorava na moguće posljedice po tržište rada i realizaciju projekata.