Njemačka vlada pojačava borbu protiv zlouporabe socijalnih naknada. Novi akcijski plan oslanja se na veću razmjenu podataka, više kontrola i strože propise. Na udaru se posebno nalaze useljenici iz EU-a.

Riječ je o jasnoj poruci ministrice rada: "Eksploataciju i zlouporabu socijalnih naknada ne toleriramo", kaže Bärbel Bas. Političarka Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) želi protiv ove rastuće pojave oštrije djelovati i to "svim sredstvima koja su mi na raspolaganju". Jer financiranje socijalnog sustava spada u najveće stavke njemačkog proračuna.

Ono što planira pretočila je zajedno s ministrom unutarnjih poslova u akcijski plan. Dokument, koji su novinari javnog servisa ARD dobili na uvid, ima osam stranica. U njemu se nalazi 37 točaka kojima se želi obuzdati posebice zlouporabu socijalnih naknada, s posebnim naglaskom na zloupotrebe vezane s useljavanjem iz zemalja članica Europske unije.

Nove ovlasti za općine i zavode za zapošljavanje

Taj akcijski plan je demokršćansko-socijaldemokratska vlada Friedricha Merza najavila već nakon sastanka koalicijskog odbora početkom srpnja. "Tko zloupotrebljava sustav, mora računati i s posljedicama", izjavila je tada Bas. Najavila je da će predstaviti "dosljedan plan".

Sada je zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova izrađen katalog mjera. Ključne točke: općine bi trebale dobiti mogućnosti da se učinkovitije bore protiv zloupotrebe iznajmljivanja takozvanih derutnih nekretnina. Također bi trebali biti strože sankcionirani poslodavci koji se oslanjaju na rad na crno, a osobe za koje je izdan izvršni nalog za uhićenje više ne bi smjele moći primati temeljno socijalno osiguranje.

Posebno se želi riješiti problem koji smeta mnogim zaposlenicima zavoda za zapošljavanje: sadašnja ograničena razmjena podataka između tijela javne vlasti trebala bi se poboljšati. Takvim usklađivanjem podataka lakše bi se, primjerice, moglo doći do neprijavljenih mini-poslova.

AI analiza i razmjena podataka

Pomoći bi trebala i umjetna inteligencija, pretražujući podatke. Putem "sigurnih, pouzdanih i nediskriminirajućih analitičkih sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji", stoji u dokumentu, otkrilo bi se više slučajeva zlouporabe. Kako bi se to olakšalo, identifikacijski broj trebao bi se pohranjivati u svim registrima relevantnima za socijalne naknade, a lokalni zavodi za zapošljavanje bili bi obvezani na razmjenu podataka.

Veći pritisak na vlasnike derutnih nekretnina

Trebalo bi stati na kraj i praksi u kojoj socijalni prevaranti od zavoda za zapošljavanje naplaćuju previsoke najamnine za zapuštene, trošne nekretnine. Zakon o graditeljstvu trebao bi se izmijeniti kako bi komunalni službenici lakše dobili pristup potencijalno spornim zgradama. Trebale bi postojati nove, ograničene mogućnosti izvlaštenja u slučajevima kada vlasnici ne provode modernizaciju. Osim toga, trebalo bi precizirati propise o prijavi prebivališta kako bi se spriječilo da vlasnici prenapuče prostore.

Iza mnogih ovih slučajeva stoji zlouporaba vezana uz useljavanje iz EU-a: "Ono što nije prihvatljivo jest zloupotrebljavati slobodu kretanja kako bi se ljude eksploatiralo i iskorištavala njihova nevolja za organiziranu zlouporabu", kaže Bas.

Kako izgleda praksa kojoj je vlada sada objavila rat: s obzirom na to da useljanici iz EU-a ne mogu samo tako pukim naseljavanjem u Njemačkoj steći pravo na socijalnu potporu njih se zapošljava u malom opsegu ili čak budu prijavljeni u fiktivnim radnim odnosima kako bi zatim ostvarivali pravo na socijalne naknade jer zarađuju premalo za temeljne socijalne potrebe.

Ovdje bi se trebali izmijeniti zakoni kako bi se spriječile kriminalne strukture i eksploatacija. Jer u mnogim slučajeva iza ove prakse stoje organizirane bande koje, pretežito iz Bugarske i Rumunjske, dovode cijela sela koja prijavljuju u trošnim nekretninama, često u vlasništvu bande.

Tako vlasnici tih nekretnina naplaćuju dvostruko: država siromašnim imigrantima plaća socijalnu nadoknadu koju u mnogim slučajevima ubire osoba koja je useljenika dovela u Njemačku. A država također plaća i, često ekstremno visoke, stanarine u kojima lažni useljenici žive.

Borba protiv profesionalnih bandi

U općinama se čeka na akcijski plan. Posebno gradovi u Ruhrskoj oblasti, poput Gelsenkirchena i Duisburga, godinama se žale na taj problem i osjećaju se prepušteni sami sebi od strane savezne vlade. Često izvještavaju o slučajevima u kojima su, ponekad, cijele obitelji iz Bugarske i Rumunjske prijavljene u Ruhrskoj oblasti i u znatnoj mjeri primaju socijalne naknade poput dječjeg doplatka i naknade za stanovanje. Kontrolama se onda utvrđuje da dotične osobe uopće više ne žive na tom mjestu - ponekad već godinama.

U pozadini se naziru profesionalne bande koje organizirano dovode siromašne migrante iz istočne Europe u Njemačku, smještaju ih u vlastite, dijelom derutne nekretnine, opskrbljuju ih fiktivnim radnim mjestima, a zatim izvlače socijalne naknade. Borbu protiv takvih bandi Bärbel Bas, koja i sama dolazi iz Duisburga, najavila je na početku svog mandata. Na njezine konkretne planove, međutim, dugo čekalo.

Već ovog mjeseca vlada bi trebala usvojiti akcijski plan Saveznog ministarstva rada i Saveznog ministarstva unutarnjih poslova. Mjere bi se zatim mogle provesti do kraja godine, piše Deutsche Welle.