Njemački mediji pišu o Schmidtovim odlukama koje predviđaju uhićenja dužnosnika koji ignoriraju uredbe OHR-a.

Osvrću se i na scenarije u slučaju smjene Milorada Dodika te zaključuju kako je sukob koji je dugo tinjao dosegnuo novu razinu. Za Schmidta su sve opcije u igri, prenosi Deutsche Welle pisanje medija u Njemačkoj.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt (CSU), koji raspolaže s dalekosežnim ovlastima, zaprijetio je bh dužnosnicima koji ne budu poštovali njegove uredbe kaznom koja može iznositi do pet godina zatvora.

On je u subotu donio dekret, koji je odmah postao zakon. Razlog za taj potez je zakon koji je prošlog četvrtka (29.6.2023.) usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), piše novinar Michael Martens u tekstu za Frankrfurter Algemeine Zeitung (FAZ).

U tekstu se podsjeća na usvojeni zakon NSRS-a po kojem odluke i presude državnog Ustavnog suda BiH na području RS-a više ne vrijede, kao i da će dužnosnici koji ne budu poštovali ovaj zakon biti kažnjeni s kaznama koje se tek trebaju utvrditi.

Pritisak s dvije strane

Schmidt je također, piše Martens, odredio da službenici koji ne poštuju njegovu uredbu budu osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina.

Predviđeni su i izuzetci u slučaju, kada službenici od svojih nadređenih dobiju naredbu da se ogluše o dekrete visokog predstavnika i to prijave nadležnom javnom tužiteljstvu kao poticanje na činjenje kaznenog djela. U tom slučaju bi oni trebali biti oslobođeni kazne.

-Dužnosnici u Republici Srpskoj sada su pod pritiskom s dvije strane: u skladu s Dodikovim zakonom, prijeti im kazna ako prihvate presude Ustavnog suda i ako postupe u skladu s njima. Istovremeno, prema Schmidtovom zakonu, prijeti im zatvorska kazna ako ne prihvate presude Ustavnog suda i ne postupe u skladu s njima. Schmidtov dekret predviđa niz drugih mjera za dužnosnike koji krše naredbe visokog predstavnika. U njima se navodi i da će isti izgubiti svoje radno mjesto i stečene privilegije. Onima, koji su proglašeni krivima za kršenje dekreta visokog predstavnika, također je zabranjeno da rade ili se prijavljuju za poslove koje financiraju porezni obveznici, piše FAZ.

Dodatno zaoštravanje konflikta

-Pokretačka snaga koja stoji iza zakona u RS-u je Milorad Dodik, predsjednik Republike bosanskih Srba. Dodik je, u najboljem slučaju, spreman prihvatiti državu BiH kao konfederaciju, ali samo ukoliko država nema gotovo nikakve ovlasti. Time je on ušao u otvorenu konfrontaciju s Daytonskim mirovnim sporazumom, kojim je 1995. godine okončan rat u BiH. Ovaj sporazum definira BiH kao državu koja se sastoji od dva entiteta, ali ne i kao konfederaciju, piše FAZ.

I Berlinski Tageszeitung (TAZ) podsjeća da je Milorad Dodik već jasno dao do znanja kako će ignorirati Schmidtov dekret te kako namjerava dodatno zaoštriti konflikt.

TAZ podsjeća na Dodikove izjave tijekom proteklog vikenda u kojim je tvrdio da međunarodna zajednica tim mjerama pokušava oslabiti Srbe u BiH i uništiti njihov identitet. Dodik je, aludirajući na Ustavni sud BiH, rekao i da se neće pokoriti bošnjačkom tužitelju ili bošnjačkom sudcu.

-Oni žele da glavni grad BiH, Sarajevo, iz kojeg je na početku rata 1992. protjerano 157.000 Srba, bude centar zemlje, prenosi TAZ Dodikove riječi.

Dodikove tvrdnje o protjerivanju Srba u Sarajevu se pak odbacuju kao povijesna laž, piše TAZ i navodi kako svjedoci i međunarodni novinari znaju da su prije napada na Sarajevo srpski političari poput Radovana Karadžića pozvali stanovnike Srbe da napuste grad.

-Povijesne laži spadaju u repertoar nacionalista i, prema mišljenju povjesničara, uobičajena su pojava, piše berlinski list i podsjeća na Dodikovo ponovno vrijeđanje žrtava, za koje je odgovorna vojska Republike Srpske i njegovo psovanje Srebrenice, koje se dogodilo u petak 30. lipnja. Nedavno je, kako se još ističe u tekstu, Dodik pokušao navesti i srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu kao dokaz da su prije svega Srbi do danas bili žrtve fašizma. Dodik tom prilikom, pak, nije spomenuo prohitlerovski režim pod generalom Nedićem u Srbiji, piše TAZ.

Olakšanje u Sarajevu

-U međuvremenu, mnogima u Sarajevu koji su kritizirali Schmidta zbog njegovog koketiranja s nacionalistima sada je malo lakše. Prije svega, nenacionalistička i bošnjačka scena zabrinute su zbog pozicija koje zastupa međunarodna zajednica, SAD, te prije svega Schmidt. Bošnjačko-muslimanski krugovi otvoreno su zaprijetili planom B ukoliko se Dodiku ne pokažu granice. Čak je i socijaldemokratski član državnog Predsjedništva Denis Bećirović međunarodnoj zajednici dao rok od sedam dana da urazumi Dodika, piše TAZ.

Istovremeno, u tekstu frankfurtskog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung se još podsjeća i da su političari najveće etničke grupe u zemlji, Bošnjaka, koji čine oko 51 posto stanovništva, ranije zahtijevali od Schmidta da smijeni Dodika, te da on, bar na papiru, ima formalne ovlasti za takav potez.

U FAZ-u se postavlja i pitanje hoće li domaće pravosuđe pridržavati odluka OHR-a, kao i hoće li javna tužiteljstva zaista kažnjavati kršenja uredbi koje su donijeli Schmidt ili raniji visoki predstavnici.

-Dodik je rekao da će ignorirati smjenu, ako bude nametnuta od strane visokog predstavnika. A kako Schmidt nema načina provesti svoje dekrete putem policije ili drugih mjera, naredba o smjeni Dodika bi, po svemu sudeći, samo pokazala nemoć njegovih ovlasti, piše FAZ.

Očekuju se dalji dekreti

Sudeći prema neslužbenim informacijama iz Sarajeva, uskoro se očekuju daljnji dekreti visokog predstavnika. Jedan od njih bi se mogao odnositi i na ratne zločince, koji su odslužili svoju zatvorsku kaznu.

Cilj je osigurati da se u svim relevantnim državnim registrima evidentiraju kao kriminalci, što do sada nije bio slučaj.

Jedna od narednih odluka, koju pak ne može donijeti visoki predstavnik, tiče se mogućeg stacioniranja europskih trupa u Brčkom, čime bi se u slučaju krize RS mogla podijeliti na dva dijela.

-Međutim, mogućnost pojačanog prisustva Zapada, uključujući i vojno, u Brčkom nije završena stvar i u opticaju je samo kao mogućnost o kojoj se razmišlja, prenosi DW pisanje njemačkih medija.