Nova studija: Lude gljive spriječile nuspojave kemoterapija
Psilocibin, psihodelična tvar iz takozvanih čarobnih, odnosno ludih gljiva, spriječio je kod laboratorijskih miševa oštećenja živaca koja mogu izazvati neki od najvažnijih lijekova protiv raka, pokazala je nova studija objavljena u uglednom časopisu Science, a prenosi Index.
Samo dvije doze psilocibina, primijenjene prije kemoterapije, zaštitile su završetke osjetnih živaca tijekom šest ciklusa liječenja, a da pritom nisu umanjile djelovanje kemoterapije na tumore. Rezultati ne znače da će psilocibin jednako djelovati i i na ljude. No znanstvenici s The University of Texas MD Anderson Cancer Center već pripremaju kliničko ispitivanje.
Posljedica liječenja koja može trajati godinama
Kemoterapija uništava stanice koje se brzo dijele, ponajprije stanice raka. Međutim, neki kemoterapijski lijekovi oštećuju i zdrava tkiva, uključujući periferne živce – duga živčana vlakna koja povezuju mozak i leđnu moždinu s ostatkom tijela. Ta se posljedica naziva periferna neuropatija izazvana kemoterapijom (CIPN). Pacijenti je najčešće osjećaju u šakama i stopalima kao pečenje, trnce, probadanje, utrnulost ili pretjeranu osjetljivost na hladnoću i dodir. U težim slučajevima gubi se osjet pod nogama, narušava ravnoteža i raste opasnost od padova. Meta-analiza 31 istraživanja, koja je obuhvatila više od četiri tisuće pacijenata, pokazala je da se neuropatija javlja kod oko 68 posto ljudi u prvom mjesecu nakon kemoterapije. Nakon tri mjeseca bila je prisutna kod oko 60 posto, a šest ili više mjeseci poslije liječenja kod približno 30 posto pacijenata. Jedna pacijentica iz Slavonije ispričala je za Index da je trnce i hladnoću u nogama i rukama osjetila već nakon prvih kemoterapija, a simptomi su s nastavkom liječenja postajali sve izraženiji.
- Danas ponekad osjećam da ti trnci polaze od vrhova prstiju na nogama i kreću se sve više i više prema grudnom košu. No, zahvaljujući kemoterapijama još sam uvijek živa, evo već više od 25 godina, rekla je sugovornica koja je željela ostati anonimna.
Oštećenje živaca može ograničiti liječenje
Nuspojave kemoterapije ne ugrožavaju samo kvalitetu života. Oštećenje živaca ponekad prisili liječnike da smanje dozu kemoterapije, odgode ciklus ili potpuno prekinu primjenu određenog lijeka. Trenutačno ne postoji pouzdano dokazan lijek koji bi spriječio CIPN. Smjernice American Society of Clinical Oncology navode duloksetin kao jedini lijek za koji postoje odgovarajući dokazi da može ublažiti već razvijenu bolnu neuropatiju, no ni njegovo djelovanje nije potpuno.
Kako su znanstvenici došli do psilocibina?
Tim koji su vodili kirurg i istraživač raka Moran Amit te stručnjak za bol Patrick Dougherty isprva nije tražio lijek protiv neuropatije. Zanimalo ih je mogu li tvari koje potiču neuroplastičnost, odnosno sposobnost živčanog sustava da mijenja svoje veze i prilagođava se oštećenjima, zaštititi živce tijekom liječenja raka. Nakon ispitivanja više psihodeličnih spojeva usredotočili su se na psilocibin jer je pokazao najsnažnije djelovanje protiv simptoma neuropatije. Psilocibin se u tijelu pretvara u psilocin, koji djeluje na serotoninske receptore, osobito na receptor 5-HT2A. Aktivacija tog receptora odgovorna je za velik dio psihodeličnih učinaka psilocibina, no novo istraživanje pokazuje da on ima važnu ulogu i u perifernim živcima.
- Prvi je put psilocibin upotrijebljen kao neuroprotektivno sredstvo, rekao je Dougherty za Scientific American.
Dvije doze spriječile nuspojave
Znanstvenici su miševima dali psilocibin devet i dva dana prije prve doze cisplatina, često korištenog lijeka protiv različitih vrsta raka. Kontrolna skupina postala je nakon kemoterapije izrazito osjetljiva na dodir i hladnoću, dok se kod životinja koje su primile psilocibin ta preosjetljivost nije razvila. Mikroskopske analize pokazale su da su im sačuvani osjetni živčani završeci u koži. Zaštita je trajala i tijekom ponovljenih ciklusa kemoterapije, a slični rezultati dobiveni su s paklitakselom i docetakselom, lijekovima koji također često uzrokuju neuropatiju. Posebno je važno to što psilocibin nije oslabio antitumorsko djelovanje kemoterapije. Terapija koja štiti zdrave stanice ne smije istodobno štititi i tumor.
- Hitno su nam potrebni postupci koji će spriječiti oštećenje živaca, a da pritom ne ometaju kemoterapiju koja spašava živote, poručio je Amit u priopćenju UT MD Andersona.
Kako psilocibin čuva 'elektrane' živaca?
Ključnu ulogu imaju mitohondriji, strukture koje proizvode većinu energije potrebne stanici. Oni moraju putovati duž aksona, dugih izdanaka živčanih stanica, po mikrotubulima koji funkcioniraju poput unutarnjih tračnica.
Mitohondriji
Pokusi na ljudskim osjetnim neuronima i dijelovima perifernih živaca pokazali su da cisplatin ometa kretanje mitohondrija. U udaljenim dijelovima živaca tako nastaje manjak mitohondrija i ATP-a, molekule kojom stanice pohranjuju i prenose energiju. Psilocibin je očuvao pokretljivost mitohondrija i normalnu razinu ATP-a u živčanim izdancima pa je energija nastavila stizati do osjetljivih završetaka. Amit je za Live Science objasnio da kemoterapija može oštetiti i 'pruge' i 'vlakove' te izazvati energetsku krizu u živčanim završecima. Kada su znanstvenici blokirali vezanje psilocibina za receptor 5-HT2A, njegov zaštitni učinak nestao je, čime su potvrdili važnost tog receptora.
Jesu li halucinacije potrebne?
Tim je ispitao i TBG, eksperimentalni spoj sličan psilocibinu koji aktivira receptor 5-HT2A, ali ne izaziva klasične halucinogene učinke. I TBG je zaštitio miševe od nekih pokazatelja neuropatije. To otvara mogućnost razvoja lijekova bez psihodeličnog iskustva. Ipak, još nije jasno pridonose li promjene koje psilocibin izaziva u mozgu dugotrajnijoj zaštiti živčanog sustava.
Slijedi ispitivanje na ljudima
Neurolog Srećko Gajović upozorava da je prijenos rezultata s miša na čovjeka vrlo izazovan te da tek klinički pokusi mogu pokazati je li neki postupak siguran za ljude i djeluje li uopće. Odgovore bi trebalo pružiti kliničko ispitivanje NeuroGuard, u kojem će se psilocibin primjenjivati uz kemoterapiju kod pacijenata s više vrsta raka. Gajović upozorava da pacijenti prije objave rezultata ne bi trebali samostalno uzimati psilocibin.
- Posegnuti za ilegalnim tržištem je kao da krenete jesti mačju hranu jer je dobra za mačke, i pritom odaberete onu koju vaš poznanik kuha u garaži na kraju grada. Zato obećavajući rezultati na laboratorijskim životinjama trebaju proći još dug put prema eventualnoj primjeni nekog budućeg lijeka za dobrobit pacijenata, poručio je Gajović.