U organizaciji Mediacentra Sarajevo, Vijeća za tisak i online medije BiH te organizacije "JaBiHEU", u Sarajevu je održana  Konferencija na temu "Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i europski standardi", a na kojoj je predstavljeno izvješće Mediacentra Sarajevo "Zaštita medijskih sloboda u BiH: Koraci ka europskoj integraciji", autorica Lejle Gačanice i Anide Sokol. U izvješću je analiziran zakonodavni okvir za slobodu izražavanja u BiH a ono sadrži i preporuke za reforme potrebne u cilju unaprjeđenja zaštite medijskih sloboda, poglavito u kontekstu europskih integracija. 

Ograničavanje sloboda

Uoči početka rada konferencije, sudionici su pozornost skrenuli na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije BiH, koji bi trebao biti razmatran na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. 

Izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović navela je da studija "Zaštita medijskih sloboda u BiH“ ukazuje na žurnost poduzimanja konkretnih koraka ka unaprjeđenju zakonodavnog i regulatornog okvira u oblasti zaštite i slobode izražavanja i slobode medija. Kako je podsjetila, EU iz godine u godinu upozorava da BiH u ovoj oblasti treba ostvariti napredak. 

No, ocijenila je Muminović, dešava se suprotno. Tako je u planu rada Zastupničkog doma Parlamenta FBiH rasprava o izmjenama Kaznenog zakona FBiH, predložena rješenja kojeg, prema riječima Muminović, podsjećaju na rješenja iz zakona RS-a, a koji onemogućava slobodan rad medija. - Donosi se zakonska rješenja koja ulaze duboko u oblast slobode izražavanje i slobode medija, ukazala je Muminović uz opasku da je EU značajno unaprijedila zakonodavni okvir vezano za slobodu medija i slobodu izražavanja. Kako je upozorila, ako bi se predložene izmjene Kaznenog zakona FBiH usvojilo, to bi značilo da nijedan novinar i nijedna redakcija, bez prethodne suglasnosti, ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti.

Borka Rudić iz Udruženja "BH novinari“ kaže da u Prijedlogu izmjena zakona postoje najmanje tri problema. 

- Prvi je obrazloženje zašto se donosi izmjene i zašto se traži ekskluzivnu zaštita prava na privatnost u odnosu na sva druga prava. U obrazloženju stoji da je to zahtjev društvene zajednice. U Udruženju ''BH novinari'' sumnjamo da se ne radi ni o kakvoj društvenoj zajednici, već o pojedincima koji su na javnim funkcijama i koji zaštitom prava privatnosti pokušavaju sakriti ono što rade kao javni dužnosnici, navela je Rudić i dodala da Upravni odbor ovog Udruženja traži detaljno obrazloženje zašto je tako rigidan odnos pri zaštiti prava na privatnost i zašto je to pravo važnije od drugih prava, prije svega prava na slobodu izražavanja.

Prema ocjeni Rudić, predložene izmjene Kaznenog zakona mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih tijela vlasti, sa suđenja otvorenih za javnost, očevida policije na mjestima izgreda i zločina te svih drugih javnih događaja.