Dnevni.ba - PRELOADER

Novo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine započelo svoj mandat

1 h 54 min


Novo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine započelo svoj mandat

 

 

 

Završena je konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na kojoj su novoizabrani članovi te institucije službeno preuzeli dužnost. Novi saziv Predsjedništva BiH čine Darijana Filipović iz reda hrvatskog naroda, Željka Cvijanović iz reda srpskog naroda i Denis Bećirović iz reda bošnjačkog naroda.

 

Ko su članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine?

Željka Cvijanović iz reda srpskog naroda
Željka Cvijanović osvojila je drugi uzastopni mandat za članicu Predsjedništva BiH. Tokom kampanje izjavila je da će joj prioritet u drugom mandatu biti korištenje političkih i ustavnih mehanizama za, kako je rekla, očuvanje ustavnog kapaciteta, stabilnosti i funkcionalnosti Republike Srpske i vraćanje nadležnosti sa nivoa države na entitetski što je počeo odlukama Narodne skupštine Republike Srpske, koje su izazvale brojne reakcije međunarodne zajednice i njenih institucija. Cvijanović je poručila da u novom sazivu neće biti "trulih kompromisa" i da će imati usaglašen stav sa Darijanom Filipović u vezi s poštovanjem ustavnih mehanizama za zaštitu naroda. Za prvi potez nakon inauguracije najavila je preispitivanje diplomatske mreže.

ŽELJKA CVIJANOVIĆ, članica Predsjedništva BiH (SNSD)

„Ponekad progutate i neko ime za kojeg definitivno misite da je štetno i ne možete ići dalje u proces. E sad se postavlja pitanje da li se mi trevamo držati uopšte tako jednog uhodanog pravila ako nam je ono iznjedrilo mnogo godina zloupotrebe diplomatsko-konzularne prakse ili sistema,a ko nam je to iznjedrilo toliko pogrešnih ili en pačnig informacija koje su plasirane po svijetu. Ako je to dovelo do više razjedinjenostinego neke upućenostio jednih na druge. Dakle, valja o svemio razgovarati. Ne mogu vam reći kako će izgledati ali to su stvari koje valja definisati.“ 

U političkoj karijeri, Željka Cvijanović obavljala je različite dužnosti, među njima i funkcije premijera i predsjednika Republike Srpske. Studirala je engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a diplomirala na Filozofskom fakultetu u Banja Luci. Postdiplomski studij u oblasti diplomatsko-konzularnog prava završila je u Banja Luci. Radila je kao nastavnik i profesor engleskog jezika, kao viši prevodilac, a potom i asistent u Monitoring misiji Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Rođena je u Tesliću, živi u Banjaluci. Ima 59 godina, udata je i ima dva sina.

Darjana Filipović iz reda hrvatskog naroda
Darijana Filipović nova je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njen ulazak u državni vrh predstavlja povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo nakon osam godina, odnosno nakon dva uzastopna mandata Željka Komšića. Ulazak u Predsjedništvo BiH doživljava kao veliku pobjedu i odgovornost, jer je, kaže, narod rekao ko želi da ga predstavlja. Tokom kampanje isticala je da je vrijeme da ravnopravnost konačno postane standard, naglašavajući  ustavnu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i legitimno političko predstavljanje.  Poručila je da želi da Predsjedništvo BiH prestane  biti institucija koju ljudi povezuju s podjelama, blokadama i odnosom dva prema jedan.  Primarno će biti fokusirana na  ubrzavanju  evropskog puta Bosne i Hercegovine. Potreba pristupa NATO-u što se tiče hrvatskog naroda je jasna, poručila je. Kada je riječ o vanjskoj politici  želi raditi na jačanju odnosa BiH i Hrvatske.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH postaje se po načelu rotacije, automatizmom, nakon svakih 8 mjeseci, što znači da će u toku mandata svaki član dva puta biti predsjedavajući. 

DARIJANA FILIPOVIĆ, članica Predsjedništva BiH (HDZ BiH)

Stabilna parlamentarna većina nam je nužna. Vidjeli smo i u ovom mandatu da često pokušaj promjene parlamnetarne većine dovodi sve nas u institucionalnu blokadu to nikome ništa ne donosi u smislu ravnoprasvnosti, jadan ključni stav je važan da pokušamo naći trajno rješenje za ovo što smo govorili i u kampanji da pozicija hrvatskog člana Predsjednipšta ne ovisi o izbornoj matematici već da to mora biti rješeno kroz izborni zakon. Mislim da su ovi izbori pokazali da je sadašnje vrijeme prava prilika za to.“

Politička karijera Darijane Filipović traje oko 15 godina i obuhvata različite nivoe stranačkog i institucionalnog rada, bez izraženog medijskog eksponiranja. Prošla put od stranačkih struktura u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Bila je poslanik u federalnom parlamentu, a potom i u državnom. Rođena je u Mostaru, gdje je i diplomorala na Ekonomskom fakultetu. Ima 39 godina. Udata je.

Denis Bećirović iz reda bošnjačkog naroda
Denis Bećirović, osvojio je drugi uzastopni mandat za člana Predsjedništva BiH. Tokom kampanje naglašavao je očuvanje i jačanje državnih institucija, te suprotstavljanje politikama koje ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Pozivao je  na okupljanje građana i stranaka oko zajedničkih državnih interesa.  Obećao  je da će vladavina prava i borba protiv korupcije ostati njegovo trajno opredjeljenje. Isticao je da je ekonomski i opći razvoj Bosne i Hercegovine neraskidivo povezan s ubrzanjem puta ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. Fokus je stavljao na stvaranje uvjeta za ostanak građana u BiH, ekonomski napredak i podršku najugroženijim kategorijama stanovništva.

DENIS BEĆIROVIĆ, član Predsjedništva BiH (SDP)

Ne smije biti promjena strateških vanjskopolitičkih pravaca BiH. Naš put u EU moramo nastaviti, naš put ka članstvu u Nato moramo nastaviti. Mi smo država koja promovira dobru regionalnu saradnju i na tom putu moramo također raditi.  Želim uputiti i poruku regiji, BiH je najveća žrtva u regiji. S druge strane BiH  je najveći zagovornik saradnje, mira i razvoja. Budućnost naše regije nije preuzimanje ruskog modela u odnosu prema susjedima, već u pruzimanju evropskog modela. Poruka Eu, pomoziote BiH, evropka unija i vrijednosti eu brane se i u BiH.“

Denis Bećirović je još kao srednjoškolac ušao u političke vode. Obnašao je mnogobrojne i raznovrsne funkcije, bio je poslanik u Skupštini Tuzlnskog kantona, a potom u federalnom i državnom parlamentu, gdje je bio i poslanik i delegat, u tri uzastopna mandata. Doktor je historijskih nauka. Autor je četiri knjige i brojnih naučnih radova. Ima 51 godinu. Oženjen je i ima dvoje djece.

Nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, najviši izvršni organ i kolektivni šef države, prema članu V Ustava Bosne i Hercegovine, ima sljedeće nadležnosti:

Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine, predstavljanje države u međunarodnim i evropskim organizacijama, te traženje članstva u međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije članica.
Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine.
Pregovaranje o zaključenju međunarodnih ugovora, njihovo otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ratifikovanje takvih ugovora.
Predlaganje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Predlaganje godišnjeg budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Parlamentarnoj skupštini BiH.
Civilno zapovijedanje Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
Koordinacija, prema potrebi, s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
Obavljanje drugih djelatnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština BiH ili na koje pristanu entiteti.
Nakon konstituisanja, prvi zadatak Predsjedništva Bosne i Hercegovine jeste imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara, koji dužnost preuzima nakon potvrđivanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjedništvo je vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Nadležno je za usvajanje sigurnosne i odbrambene politike države, s ciljem pružanja strateških smjernica u vanjskim poslovima i pitanjima odbrane. U oblasti odbrane, između ostalog, može zatražiti od Parlamentarne skupštine BiH proglašenje ratnog ili vanrednog stanja.

Svaki član Predsjedništva BiH po službenoj dužnosti obavlja funkciju civilnog komandanta Oružanih snaga BiH. Predsjedništvo BiH provodi konkursnu proceduru i predlaže sudiju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, te obavlja konsultacije prilikom imenovanja direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Predsjedništvo BiH imenuje pet članova Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine, a oni imenuju guvernera Centralne banke BiH. Članovi Predsjedništva odluke donose konsenzusom. Neke odluke, poput predlaganja budžeta ili imenovanja mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, mogu biti donesene i uz jedan glas protiv. Ukoliko član Predsjedništva smatra da je takva odluka štetna po vitalni nacionalni interes, može je uputiti Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ili Narodnoj skupštini Republike Srpske na izjašnjavanje. Da bi odluka bila osporena, potrebno je da je podrži dvotrećinska većina u odgovarajućem entitetskom parlamentu. Ukoliko takva podrška izostane, odluka stupa na snagu bez obzira na to što je usvojena preglasavanjem.

 
Dosadašnji sazivi Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, neposrednim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. U ovom sazivu Predsjedništvo su činili Alija Izetbegović, Momčilo Krajišnik i Krešimir Zubak.

Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine konstituisan je u oktobru 1998. godine. Na općim izborima te godine izabrani su Alija Izetbegović, Živko Radišić i Ante Jelavić.

U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović povukao se s funkcije vlastitom odlukom. U martu 2001. godine visoki predstavnik smijenio je Antu Jelavića s mjesta člana Predsjedništva. Krajem istog mjeseca, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština BiH izabrala je Beriza Belkića i Jozu Križanovića. Živko Radišić nastavio je obavljati dužnost člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda.

Nakon općih izbora održanih u oktobru 2002. godine formiran je treći saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Činili su ga Sulejman Tihić, Mirko Šarović i Dragan Čović. Nakon što je u aprilu 2003. godine Mirko Šarović podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, za člana Predsjedništva izabran je Borislav Paravac.

U martu 2005. godine visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Pedi Ešdaun smijenio je Dragana Čovića. Parlamentarna skupština BiH potom je donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Četvrti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je nakon općih izbora u oktobru 2006. godine. Članovi su bili Haris Silajdžić, Nebojša Radmanović i Željko Komšić, kojem je to bio prvi mandat.

Peti saziv Predsjedništva konstituisan je nakon općih izbora održanih u oktobru 2010. godine. U Predsjedništvo je prvi put izabran Bakir Izetbegović, dok su Nebojša Radmanović i Željko Komšić osvojili nove mandate.

Nakon općih izbora u oktobru 2014. godine izabran je šesti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U njemu su bili Bakir Izetbegović i Dragan Čović, koji su ponovo dobili povjerenje birača, te Mladen Ivanić, kojem je to bio prvi mandat.

Sedmi saziv Predsjedništva BiH konstituisan je nakon općih izbora u oktobru 2018. godine. Tročlano Predsjedništvo činili su Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić.

Nakon općih izbora održanih u oktobru 2022. godine izabran je osmi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Činili su ga Denis Bećirović, Željka Cvijanović, prva žena izabrana u Predsjedništvo BiH, i Željko Komšić, koji je osvojio svoj četvrti mandat.

Deveti saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine konstituisan je nakon općih izbora održanih u oktobru 2026. godine. Predsjedništvo čine reizabrani Denis Bećirović i Željka Cvijanović, kao i novoizabrana Darijana Filipović, koja je zajedno s Cvijanović prvi put u historiji dio sastava Predsjedništva u kojem su dvije žene, piše BHRT.

BIH


JEDINA ENERGETSKI NEOVISNA ŠKOLA U BIH NALAZI SE U LIVNU

Vlastitom energijom srezali račune za 70 posto

Zahvaljujući projektu vrijednom gotovo 540 tisuća eura, livanjska Srednja strukovna škola ...

3 h 0 min

INFLACIJA JEDE BROJKE

Plaće realno rastu na proračunu, u privredi miruju ili padaju

Prosječna neto plaća u javnoj upravi Federacije u rujnu je bila 279 maraka veća nego prije godinu...

5 h 35 min