Sjednica Predsjedništva i GV HNS-a bez istaknutih hrvatskih stranaka

Piše: V. S. Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, Dragan Čović, nakon jučer održane proširene sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća (GV) HNS-a kazao je kako je poslao dokument s prijedlogom izmjena Izbornog zakona, a koji je izrađen po dogovoru predstavnika vladajućih stranaka na državnoj razini (HDZ -SNSD-Trojka) na sastanku održanom prije nekoliko dana u Laktašima kod Banja Luke.

On se pritom i dobrim dijelom ogradio kako to nije prijedlog HDZ-a nego rezultat dogovora pet stranaka. Kako se doznaje, Čović je na ovoj sjednici članove-predstavnice stranaka upoznao kako i dalje snažno stoji pri svojim stajalištima oko Južne interkonekcije, odnosno, da projektom izgradnje plinovoda kroz Hercegovinu treba upravljati novi pravni subjekt, a ne BH GAS. Međutim, nakon jučerašnje sjednice postavljaju se i druga pitanja oko samoga HNS-a.

Biranje hrvatskog člana predsjedništva - iznimka

-Tu su tri elementa, jedan se element odnosi na izmjene Izbornog zakona koji tiče Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), drugi element se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i treći se odnosi na tehnička pitanja ili transparentnost integritet izbornog procesa. To smo stavili u jednu cjelinu i to je odraz naših razgovora na zadnjem sastanku stranaka petorke, rekao je Čović.

Osvrćući se na pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, a s naglaskom na hrvatskog člana, Čović je kazao kako je „ponuđeno rješenje koje će onemogućiti da jedan narod bira predstavnika drugog naroda u kolektivnom šefu države“.

-Prema tom prijedlogu, ništa se ne mijenja kada je u pitanju izbor srpskog i bošnjačkog člana, a dodaje se uvjetna kategorija za hrvatskog člana Predsjedništva. Onaj tko pobjedi na listi Hrvata morat će zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri županije koje su tamo definirane, a ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije onda u jednoj, odnosno, ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva, pojasnio je Čović prijedlog o kojem se, više-manje, godinama govori i u javnosti i u političkom diskursu.

I on, kao prije njega predsjednik SNSD-a i ostalih članica vladajućih stranaka, ponovio je kako se nada da će do kraja veljače izmjene Izbornog zakona BiH biti usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i set europskih zakona kako bi BiH u ožujku dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s EU.

Kako se doznaje, prisutnim predstavnicima stranaka članica HNS-a Čović je kazao kako stoji na svojim stajalištima oko Južne interkonekcije.

Ugrožen legitimitet HNS-a?

Nakon jučerašnje, proširene sjednice Glavnog vijeća HNS-a mogu se čuti opravdane dvojbe i pitanja: Je li GV HNS-a, pa time i HNS, izgubio svoj legitimitet te temeljni cilj zbog kojeg je Hrvatski narodni sabor, zapravo, i obnovljen?

Prema podacima koje su objavljene na službenoj web stranici, članice HNS-a su HDZ BiH, HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak, HRS, HSP BiH i Herceg Bosne, HSP BiH, HSS Stjepan Radić, HSS, HKDU HRAST, HSP dr. Ante Starčević, HKDU, HDU, HNL, Čapljinska neovisna stranka Čapljina u srcu, Hrvatska stranka prava-Pravaši. To je ukupno 15 stranaka, što uistinu, na prvi pogled, daje prikaz svehrvatskog političkog zajedništva.

No, čak i lošijim poznavateljima političkih prilika u BiH jasno je da je prava slika značajno drukčija, a oni bolji poznavatelji prilika teško da će, izuzev vjerojatno predsjednika četiri ili pet stranaka, znati nabrojati imena ostalih predsjednika stranaka. Na koncu, da ne bi bilo dvojbi, izborni 'dosezi' pojedinih članica HNS-a mogu se iscrpnije vidjeti u podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Naime, od ukupno 15 stranaka, a izuzev HDZ-a BiH, potom HDZ-a 1990 te HRS,-a HNP-a i Čapljinske stranke, većina nema značajniji izborni legitimitet i njihovi kandidati obično su na izbornim listama HDZ-a BiH, a da se kandidat jednog političkog subjekta nalazi na listi drugog, vrlo je zbunjujuće i za birače.

Raguž: Neće da nas izbrišu s liste

Predsjednika HRS-a i parlamentarnog zastupnika, Slavena Raguža pitanje zašto predstavnici njegove stranke nisu sudjelovali na jučerašnjoj proširenoj sjenici HNS-a je pomalo čudno. Ali ima konkretan odgovor i zašto se ime njegove stranke još uvijek nalazi na službenoj web stranici HNS-a kao jedna od članica.

-Ma, neće da nas izbrišu njihovi administratori. Mi nismo dio HNS-a od 2019. godine, pa tako mi je i to pitanje iznenađujuće, rekao je Raguž za Dnevni list.

Cvitanović neće zbog principa

Zašto se pozivu na zajedničku proširenu sjednicu Hrvatskog narodnog sabora nije odazvala njegova stranka, drugi po jačini politički subjekt, za Dnevni list je odgovorio predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović.

Za njega je upitno imenovanje predsjednika Glavnog vijeća HNS-a što je dužnost koja bi trebala pripasti članu druge stranke po jačini.

Naime, odgovarajući zašto HDZ 1990 nije sudjelovao na proširenoj sjednici HNS-a, Cvitanović je kazao kako je to "stvar principa i principijelnosti u odnosima unutar HNS-a".

-Na sjednicama Predsjedništva HNS-a, u više navrata, smo upozoravali da se ne poštuju deklaracije koje su usvajanje na plenarnim zasjedanjima, a koje se odnose na nužnost poštivanja ukupnog hrvatskog legitimiteta u uspostavi vlasti na svim razinama (Deklaracija V. zasjedanja). Kontinuirano se ignorira legitimitet HDZ-a 1990, HNP-a i nekih drugih, primjerice s Federalne i razine HNŽ-a, a vrhunac je preglasavanje oko izbora predsjednika Glavnog vijeća jer ta pozicija, po temeljnim dogovoru prilikom obnove rada HNS-a 2011. godine propada drugoj stranci po izbornom legitimitetu u hrvatskom biračkom tijelu, a to je HDZ 1990, kazao je Cvitanović za Dnevni list.

Za podsjetiti je da je na tu dužnost u ožujku prošle godine ponovno imenovan Božo Ljubić koji nije član HDZ-a 1990 od travnja 2014. godine. Zanimljivo je da je te godine Ljubić, u svom otvorenom pismu napisao kako stranci neće vraćati mandat u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, jer, kako je naveo, "on pripada osobi", kao ni mjesto predsjednika Glavnog vijeća HNS-a, što je od njega ranije zatražio HDZ 1990.

Njegova tvrdnja da "mandat pripada osobi", je danas diskutabilna, s obzirom da aktualna koalicija na vlasti zagovara izmjenu izbornog zakona prema kojoj bi se "stalo u kraj 'preletačima'", odnosno, da mandat pripada stranci.

No, o svojedobnom glasanju za predsjednika Glavnog vijeća, pa i o tome kako podršku za tu dužnost svojedobno ni od vlastite stranke nije dobio ni Martin Raguž, tada već bivši predsjednik, ali i dalje član te stranke - drugom prilikom.

Previšić GV usporedio s totalitarnim režimom

S druge strane, ispred Čapljinske neovisne stranke 'Čapljina u srcu', jučerašnjoj sjednici je sudjelovao Pero Previšić, ali kako snažan kritičar. On kaže kako je "Glavno vijeće svrha samome sebi jer njegovi zaključci nisu obvezni ni u kojem smislu, posebno ne u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

-U prilog ovoj tezi najbolje govori činjenica da se niti jedan strateški dokument, kao niti proračun s federalne i državne razine ne diskutira u ovom tijelu, s čime bi se išlo kasnije u parlamentarne procedure. Također, demografska strategija je donesena prije više od godinu dana, što je napravljeno po tom pitanju? Je li demografska strategija netransparentnost u zapošljavanju i nemogućnost uposlenja onima koji nisu članovi HDZ-a? Je li demografska strategija da mene majke na ulici zaustavljaju govoreći kako njihova djeca, izvrsni studenti koji su osvajali nagrade izvrsnosti na Sveučilištima i natjecanjima znanja, ne mogu dobiti posao u MUP-u, jer su nadređeni, citiram: „dobili popis 20 ljudi koje moraju uposliti“? Je li demografska strategija subvencioniranje kupovine prve nekretnine s par stotina KM, dok se ne želi ukinuti porez na prvu nekretninu od 5 posto vrijednosti nekretnine itd.? Uloga GV-a, po definiciji, je načelno strateške prirode i obvezujuća za sve. U praksi, ne obvezuje ni Božu Ljubića, kamoli vršitelje dužnosti, rekao je Previšić u svom izlaganju na jučerašnjoj sjednici.

Naglasio je kako će na kraju za sve "platiti Hrvati".

-Problem je što najveću cijenu nećete platiti vi, nego narod. No, taj isti narod će vam kroz povijest suditi. Ako želite ostati upamćeni u povijesti kao oni koji su uspjeli u onome u čemu svi totalitarni režimi koji su vladali ovim prostorima, onda nemojte ništa mijenjati, sve je u redu, nastavite varati same sebe kako je do drugih, a najmanje do nas. Ja ne želim da me moja djeca pamte takvoga i budite uvjereni da ću u svakoj prigodi i na svakom mjestu, kao ovdje danas, govoriti istinu i gledati svakoga u oči, rekao je Previšić na jučerašnjoj sjednici GV HNS-a. Na koncu, dvojbe na ova pitanja ostaju.