Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e, odluku druge državne agencije opisao je kao "politički napad" naručen iz MUP-a RS-a, u kojemu su planirali izdavati vlastite vjerodajnice. S druge strane, iz RS-a tvrde kako se bore protiv nezakonitog pokušaja države da prisvoji ovlasti koje joj ne pripadaju.

U Bosni i Hercegovini izbio je novi problem nakon što su se pojačali prijepori o tome tko će provoditi zakon o elektroničkom potpisu, a ministar prometa i komunikacija Edin Forto jučer je ustvrdio kako je u pozadini tog sukoba prikriveni plan za secesiju Republike Srpske.

Zakon o elektroničkom potpisu BiH je dobila još 2006. godine, no njegova je provedba počela s višegodišnjim zakašnjenjem i odmah je izbio sukob o tome tko će izdavati vjerodajnice, odnosno voditi odgovarajući registar.

Vlasti u RS-u uporno inzistiraju da to pravo pripada entitetima i njihovim institucijama, dok zakon to definira kao pitanje za koje ovlasti ima isključivo država.

 Zabrane državnim agencijama

Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, čiji je ravnatelj Dragoljub Reljić, kadar vladajuće stranke u RS-u koja je pod kontrolom Milorada Dodika, početkom tjedna izdala je zabranu Agenciji za identifikacijske dokumente BiH (IDDEEA) da obrađuje osobne podatke građana radi izdavanja vjerodajnica za elektroničko potpisivanje.

Istu je zabranu dobila i Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO), pa su sada praktično osporene sve vjerodajnice koje su već dobili građani, ali i tvrtke koje koristeći elektroničke potpise uplaćuju carinske pristojbe.

Prije toga je u parlamentu RS-a usvojen zakon kojim se izdavanje vjerodajnica povjerava posebnoj agenciji na entitetskoj razini, čime se derogira državni zakon donesen prije 20 godina.

 Forto: Ovaj napad iz RS-a neće proći

Ministar Forto jučer je pred novinarima u Sarajevu ustvrdio kako je ovo puno više od tehničkog pitanja, ocijenivši kako je u pozadini još jedna bitka za opstanak države ili njezin nestanak.

-Ovaj napad iz RS-a neće proći, kazao je Forto, dodajući kako BiH mora biti normalna država i ne može dopustiti da entiteti preuzimaju poslove koji pripadaju državi.

Tvrdi kako u RS-u računaju da im je posjedovanje vlastitog digitalnog identiteta od ključnog značaja u slučaju provedbe plana za odcjepljenje, a sve to tek je još jedna u nizu pojava u kojoj taj entitet pokušava pretvoriti u državu.

Podsjetio je kako iz RS-a ranije nisu željeli dopustiti ni izmjene državnog zakona o sigurnosti u prometu u kojemu je trebalo definirati skutere kao prijevozno sredstvo.

-Tako su mi napisali da je definiranje skutera u tom zakonu prijenos ovlasti, kazao je Forto.

Očekuje da će zabrana Agencije za zaštitu osobnih podataka, izrečena IDDEEA-i i Upravi za neizravno oporezivanje, pasti na sudu jer bi u protivnom bio doveden u pitanje krajnji cilj, a to je digitalna integracija BiH sa standardima koji vrijede u Europskoj uniji.

-Time se identificira identitet države koja prelazi u digitalno doba, kazao je.

 Politički napad ili obrana entitetskih ovlasti?

Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e, odluku druge državne agencije opisao je kao "politički napad" naručen iz MUP-a RS-a, u kojemu su planirali izdavati vlastite vjerodajnice.

S druge strane, iz RS-a tvrde kako se bore protiv nezakonitog pokušaja države da prisvoji ovlasti koje joj ne pripadaju.

-Nemoguće je potvrđivati nečiji identitet bez spoja sa stvarnim identitetom. Svi podaci naših građana u nadležnosti su ministarstava unutarnjih poslova. Međutim, neki su se očevidno zamislili da trebaju praviti nekakav digitalni MUP na razini BiH, kazala je članica predsjedništva Dodikovog SNSD-a Snježana Novaković Bursać.

Ustavni sud treba presuditi

Pravorijek o ovom sporu trebao bi donijeti Ustavni sud BiH, koji će na zahtjev Kemala Ademovića, zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH, ocjenjivati ustavnost zakona o elektroničkom potpisu što ga je donio parlament RS-a.