Svakodnevno kuhanje, pranje, peglanje i slaganje rublja te čišćenje kuće godinama su bili poslovi "rezervirani" za žene u gotovo svim kućanstvima, no čini se da je ta praksa na putu velike promjene, odnosno da se "rodna norma" mijenja. Barem je tako pokazalo istraživanje koje se provodilo tijekom posljednjeg desetljeća u SAD-u, a čiji je dio rezultata objavljen na stranici Science News.

Prema istraživačicama i istraživačima iz Sociusa koji su svoje rezultate objavili 6. veljače, jaz između podjele kućanskih poslova između žena i muškaraca u braku u posljednja se dva desetljeća smanjio nevjerojatnih 40 posto. Govoreći konkretnije u brojkama, od 2003. do 2005. godine, udane su žene su u prosjeku trošile oko 4,2 sata tjedno na "tradicionalno" ženske zadatke u održavanju kućanstva, a među koje spadaju pripremanje obroka i pospremanje kuće, i to na svaki 1 sat koji su oženjeni muškarci proveli radeći te iste zadatke. To je pokazalo nacionalno istraživanje korištenja vremena koje pokazuje kako, gdje i s kim Amerikanci provode svoje vrijeme.

Iz istog seta podataka dobivenih istraživanjem na reprezentativnom uzorku 20 godina kasnije, odnosno u periodu od 2022. i 2023. godine, zamjetno je da se taj rodni jaz smanjio na način da sada žene na svaki jedan muški sat čišćenja, pospremanja i kuhanja potroše oko 2,5 sata na iste radnje u kućanstvu. "Muškarci rade citiram ‘ženske poslove‘ rekla je Melissa Milkie, sociologinja sa Sveučilišta u Torontu koja je bila uključena u analizu i dodala da u ovom istraživanju postoji priča koja daje nadu, prenosi Science News.

Njezina najnovija otkrića doprinose inače dugotrajnoj raspravi među znanstvenicima iz područja društvenih znanosti na temu o rodu, odnosno o tome je li rodna "revolucija", obilježena povećanjem ravnopravnosti između zapošljavanja muškaraca i žena i podjelom kućanskih zadataka, zastala tijekom posljednja dva desetljeća. Odnosno, šezdesetih godina prošlog stoljeća udate žene radile su sedam puta više kućanskih poslova od svojih muževa. Do sredine devedesetih, ti su se brojevi poprilično smanjili u "korist" žena pa su tada obavljale otprilike dvostruko više kućanskih poslova od svojih muževa.

Kako je riječ o parametrima praćenim dugi niz godina, zamjećeno je da nakon devedesetih ovaj pozitivni trend počinje opadati. U 2003. godini zabilježemno je da su žene posvetile oko 18,5 sati tjedno svim kućanskim poslovima kao što su čišćenje, kuhanje i pranje rublja, ali i briga o djeci, kupnja i poslovi u vrtu, kojima su oženjeni muškarci iste godine posvetili oko 10,1 sati tjedno.

Dvadeset godina kasnije, zamijetila je Milike, žene su tjedno provodile 17,7 sati na takve kućanske zadatke u usporedbi s 11,2 sata koliko su u istoj godini na iste radnje trošili oženjeni muškarci, što u ovom desetljeću ispada oko 1,6 sati tjedno više "ženskog" potrošenog vremena. Ipak, ove sate ne treba promatrati u zbroju svih radnji jer upravo takvo poopćavanje prikriva pravi napredak, ističe Milkie.

Osim smanjenja jaza u vremenu provedenom na "tradicionalno ženske" poslove, sati koje oženjeni muškarci i udane žene provode u kupovini namirnica i drugih kućanskih potreba gotovo su jednaki. S druge strane, razlika među spolovima u broju sati za brigu o djeci i dalje je velika, pri čemu udane žene provode gotovo dvostruko više sati brinući se za djecu od oženjenih muškaraca. Ipak, postojanost tog jaza djelomično se objašnjava činjenicom da su i oženjeni muškarci i žene povećali vrijeme koje provode sa svojom djecom od 2003. godine pa se i ovaj trend možda nastavi u desetljeću ispred nas.

Valja napomenuti da je ovo istraživanje ograničeno samo na žene i muškarce koji žive u braku ili partnerstvu, dok u potpunosti izuzima samohrane roditelje koji teško mogu svoje kućanske obveze izraziti u satima. Također, među promatranim parametrima nije briga za starije ili onemoćale članove obitelji koja obično pada na žene.

Promjenama koje su pokazane ovim istraživanjem prethodile su i neke demografske promjene, ističe se u analizi. Primjerice, mlađe i fakultetski obrazovane udane žene rade manje kućanskih poslova od starijih i manje obrazovanih udanih žena i taj podatak korelira s porastom sati koje bilježe oženjeni muškarci u obavljanju kućanskih poslova.

Ključ pozitivnih promjena nije samo u obrazovanju već i u promjeni načina razmišljanja kod muškaraca, istaknula je istraživačica Milkie koja smatra da je toj promjeni zapravo najviše doprinijela pandemija COVID-19. Dok su 2020. godine svi značajno povećali vrijeme provedeno na kućnim poslovima i brizi o djeci u odnosu na desetljeća u prošlom stoljeću, do 2023. broj sati koje su žene provodile na takvim zadacima dijelom su se vratili na vrijednosti prije pandemije, ali muškarci su ravnopravno doprinositi ovim poslovima.

Rezultate je za Science News komentirala i sociologinja i demografkinja Mila Kolpashnikova sa kanadskog Sveučilišta Western Ontario. "Na ove promjene možete gledati kao na napola punu ili kao napola praznu čašu baš kao što pokazuje i ovo istraživanje" rekla je istaknuvši da samo raščlanjivanje kućanskih poslova na muške i ženske i dalje pokazuje da su porebne velike promjene u društvu, prenosi jutarnji.hr.