Odjel za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća evropskih biskupskih konferencija (CCEE) organizirao je u njemačkom Augsburgu, od 26. do 28. studenoga 2025., susret predstavnika europskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog, na temu „Nostra aetate 60 godina poslije: Perspektive dijaloga između katolika i muslimana“. 

Skup je održan u Kući sv. Ulricha, Konferencijskom centru Augsburške biskupije. Susret je otvorio domaći biskup Bertram Maier, predsjednik Potkomisije Njemačke biskupske konferencije za međureligijski dijalog. Istaknuo je važnost 60. obljetnice Deklaracije Drugoga vatikanskog sabora o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate te znakovitost činjenice da se susret održava u Augsburgu, „gradu mira“, gdje je nastala znamenita luteranska ispovijest vjere Confessio Augustana. Augsburg je nakon Triera najstariji njemački, tada rimski grad, nastao početkom nove ere.

Zatim je irski biskup Brendan Leahy, predsjednik Sekcije za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća europskih biskupskih konferencija, iznio povod i svrhu susreta, naglasivši kako je Nostra aetate i danas dragocjen orijentir za napore Katoličke Crkve u dijalogu s muslimanima. Rad su moderirali prof. Andrea Pacini tajnik Odjela i mons. Charbel, zamjenik glavnog tajnika CCEE, inače Libanonac, a s. Agela Marie je bila tehnički koordinator.

Slijedilo je izlaganje pod naslovom „Nostra aetate 60 godina poslije“, koje je održao posebni gost kardinal Michael Louis Fitzgerald, predsjednik emeritus Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, koji je bio misionar u sjevernoj Africi. Govorio je o vlastitom sudjelovanju u pripremi dokumenta, približivši sudionicima njegove ključne sadržaje I povijesne okolnosti izrade.

Kardinal Fitzgerald dotaknuo se i suvremenoga stanja katoličko-muslimanskoga dijaloga, poteškoća koje ga prate i novih mogućnosti, istaknuvši pritom važnost Deklaracije o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, koju su u Abu Dhabiju 2019. potpisali papa Franjo i Ahmad Al-Tayyib, veliki imam kairskog Al-Azhara. Izlaganje je potaknulo živu plenarnu raspravu tijekom prvoga dana susreta, koja je znatno pridonijela radu i razmjeni iskustava sljedećega dana.

Drugoga dana susreta izlaganje o novom dokumentu Njemačke biskupske konferencije „Odnos između kršćana i muslimana u Njemačkoj“, pod naslovom „Katolička teologija s obzirom na Islam“, održao je prof. Tobias Specker, profesor filozofije i teologije na Sankt Georgen-u u Frankfurtu. Strukturu dokumenta predstavio je Alexander Kalbarczyk, direktor Potkomisije za međureligijski dijalog Njemačke biskupske konferencije.

Zapaženo izlaganje održala je i Lejla Demiri, znanstvenica podrijetlom iz Sjeverne Makedonije, profesorica na Katedri islamskog naučavanja Centra islamske teologije Sveučilišta u njemačkom Tübingenu. Predstavila je svoja istraživanja i pristupe islamskoj teologiji.

Veliku pozornost sudionika privukla je tema „Međureligijski dijalog i mladi“, koju su na interaktivan način, uključivši sve sudionike, predstavili članovi Fundacije Eugen Biser — predstavnici Katoličke i Protestantske Crkve,  Islama i Židovstva. Njihov je doprinos upotpunio brat Luc iz zajednice Taizé, prikazavši iskustvo rada s islamskim vjernicima.

Plenarna rasprava drugoga dana donijela je mnoge prikaze pozitivnih inicijativa, otvorila važna pitanja te iznijela brojne perspektive i ideje za nove dijaloške projekte. 

U sklopu Skupa su bili uobičajeni izvještaji delegata iz pojedinih europskih zemalja o stanju dijaloga u njihovim sredinama. Govorili su predstavnici Biskupskih konferencija: Italije, Njemačke, Portugala, skandinavskih zemalja, Ukrajine, Bugarske, Malte, Rumunjske, Škotske, Švicarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U ime Hrvatske govorio je umirovljeni biskup Antun Škvorčević o odnosima katolika i muslimana u Hrvatskoj. Izložio je temeljne informacije o Islamskoj zajednici u Republici Hrvatskoj i njezinoj više od stotinu godina dugoj integriranosti u hrvatsko društvo. Istaknuo je i ugovor između Republike Hrvatske i Islamske zajednice, koji se u europskom kontekstu često navodi kao primjer dobre prakse. Govorio je o razinama suradnje između HBK-a i Islamske zajednice te o pozitivnim iskustvima ove suradnje.

O odnosima muslimana i katolika u Bosni i Hercegovini govorio je prof. dr. Franjo Topić. Istaknuo je da je i nedavno Međureligijsko vijeće BiH imalo zasjedanje i usvojilo izjavu o unapređenju odnosa svih vjerskih zajednica BiH. Postoje i regionalna vijeća koja rade prije svega na dijalogu života. Osnovana je u  BiH 2022. i Zaklada  ljudsko bratstvo koja je okupila predstavnike sve četiri. vjerske i nacionalne zajednice. Ona se temelji na već spomenutom dokumentu Ljudsko bratstvo pape Franje i kairskog rektora Tayyiba o suradnji Katoličke crkve i muslimanskog svijeta za dobro svijeta i za mir u svijetu. Osnovna ideja dokumenta je da su svi ljudi sestre i braća. Zaklada gradi centar u Margetićima/Novi Travnik. Dosad je organizirala tri Ogrugla stola o temi bratstva s uglednim predavačima iz različitih vjerskih zajednica koji su bili vrlo dobro medijski popraćeni. Dosad je za tri godine objavljeno preko 100 informacija i sve su pozitivne. Izdala je i radove ovih okruglih stolova.  

Duhovnu dimenziju susreta oblikovala su svakodnevna euharistijska slavlja s molitvom časoslova u znamenitim augsburškim crkvama — St. Moritz, St. Peter am Perlach te u slavnoj bazilici sv. Ulricha i Afre. Svetu misu u crkvi sv. Petra predvodio je biskup Maier, pritom posebno istaknuvši pobožnost prema Mariji Razrješiteljici čvorova.

Gradonačelnica Augsburga Ewa Weber priredila je primanje za sudionike susreta, na kojem je održala pozdravni govor. Obraćali su se i biskupi Maier i Leahy te drugi predstavnici ekumenskoga dijaloškog života Augsburga, uz prigodni kulturni program.

Susret je zaključen dogovorom da će se u studenom sljedeće godine održati online-konferencija, dok će se za dvije godine ponovno održati zajednički susret svih predstavnika europskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog. Raspravljene su i moguće teme budućih susreta.

Po završetku programa u Kući sv. Ulricha, biskup Škvorčević i prof. Topić posjetili su Hrvatsku katoličku misiju u Augsburgu, gdje su se u razgovoru sa svećenicima Hercegovačke franjevačke provincije — fra Ivanom Čilićem, fra Tomislavom Puljićem i fra Dariom Galićem — upoznali s djelovanjem Misije-Župe u brojnoj hrvatskoj zajednici. Njihov rad posebno je pohvalio i biskup Maier.