Predstavnici vlada, veleposlanstava i investitora o energetskim politikama i sigurnosti opskrbe
U Tuzli otvorena konferencija 'Regionalna energetska sigurnost i održiv investicijski ciklus' - Energetski zaokret 2
U ponedjeljak je u Tuzli otvorena dvodnevna konferencija na temu 'Regionalna energetska sigurnost i održiv investicijski ciklus', a koja je okupila predstavnike vlada, veleposlanstava, međunarodnih institucija, javnih kompanija, operatora, investitora i privatnog sektora iz BiH i iz regije kako bi razgovarali o energetskim politikama, regionalnoj suradnji, sigurnosti opskrbe, dekarbonizaciji i ulaganjima.
Nakon uvodnih obraćanja, održan je Panel I, posvećen energetskoj povezanosti Zapadnog Balkana, sigurnosti opskrbe i strateškim partnerstvima. Prema programu, danas, drugoga dana konferencije, u fokusu su plin, nafta, električna energija, Južna plinska interkonekcija, pravedna tranzicija, a planirani su i razgovori o ulozi javnog i privatnog sektora u novom investicijskom ciklusu.
Nikšić i Lakić
Premijer FBiH Nermin Nikšić je, uz napomenu da je konferencija regionalne naravi, ocijenio da to pokazuje da su svi svjesni činjenice da se ne može zatvarati u svoje okvire te da su regionalna povezanost i suradnja iznimno bitni za energetsku stabilnost i sigurnost.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da je glavni fokus konferencije regionalno povezivanje energetskom infrastrukturom, zbog čega su prisutni i gosti iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dok je njegov kolega iz RS-a Petar Đokić stava da skupovi ovog tipa mogu značajno pridonijeti energetskoj budućnosti BiH i boljoj koordinaciji na energetskim pitanjima.
Prema riječima Đokića, energetska sigurnost i budućnost leže u snažnom povezivanju zemalja bivše Jugoslavije, poglavito onih koje su infrastrukturno naslonjene jedna na drugu, kao što su BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija. Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić cijeni vrlo značajnim da se na konferenciji razgovara o energetskoj tranziciji, obnovljivim izvorima energije, te o povezivanju Tuzle na plinovod u Kladnju, koji će pomoći promijeniti dosadašnji način proizvodnje energije.
Kako je dodao, to bi trebalo rezultirati poboljšanom kvalitetom zraka u toj regiji i usklađivanjem s europskom agendom o dekarbonizaciji, zelenom i pravednom tranzicijom.
S konferencije je poručeno da energetsku sigurnost ne može se odvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti. Kako je ponovio otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH
Ginkel, diversifikacija izvora energije jedno je od ključnih pitanja za sve suvremene države, osobito u vremenu porasta potrošnje energije zbog razvoja vještačke inteligencije, podatkovnih centara i suvremene industrije.
- Energetsku sigurnost nemoguće je razdvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti. Suvremeni svijet treba više energije no ikada prije i to se neće promijeniti, ukazao je Ginkel, prema čijim je riječima angažman SAD-a u BiH usmjeren upravo na energetsku sigurnost, budućnost zemlje i partnerstvo među državama. Govoreći o ranjivosti energetskih sustava, podsjetio je da su događaji iz 2022. godine pokazali koliko je opasno oslanjanje na jedan izvor energije.
- BiH danas jest ranjiva jer joj plin dolazi iz jednog izvora, kroz jedan plinovod i jednu interkonekciju. To nije dobro za energetsku sigurnost, niti za nacionalnu sigurnost i ekonomski rast, rekao je Ginkel te ukazao na potrebu da BiH ima raznolike energetske izvore te na potrebu zajedničkog djelovanja javnog i privatnog sektora na razvoju sustava koji će trajati desetljećima.
Ginkel: Vode se razgovori i o malim modularnim nuklearnim postrojenjima
Premijer FBiH Nikšić naveo je da se energetsku sigurnost mora promatrati u državnom, a ne etničkom kontekstu, te je poručio da pojam nacionalne sigurnosti u BiH znači sigurnost države. Kako je dodao, energetska sigurnost sve je više rezultat regionalne povezanosti i međusobne integracije energetskih sustava, što znači da je sustav jači i otporniji na izazove koji se mogu pojaviti u energetskom sektoru.
- To je put kojim želi ići FBiH a, siguran sam, i BiH te zemlje regije, riječi su premijera FBiH koji je kao prednost FBiH te cijele zemlje naveo geostrateški položaj između tržišta jugoistočne i središnje Europe. Osobit značaj, kazao je nadalje, imaju projekti prekogranične elektroenergetske i plinske infrastrukture, među kojima je i Južna plinska interkonekcija, osobito ističući da je Vlada FBiH od samog početka bila na istoj strani s Veleposlanstvom SAD-a i američkom administracijom u pogledu o potrebe realizacije te interkonekcije.
U tom je kontekstu i Ginkel ponovio da SAD snažno podržavaju tu interkonekciju te je ocijenio da je taj projekt dio američkog doprinosa energetskoj sigurnosti ovog dijela Europe.
- Suvremena energetska infrastruktura isuviše je bitna i skupa da bi itko sâm krenuo u takav projekat. Potrebni su suradnja država, privatnog i javnog sektora, ali i regulatorni okvir koji će investitorima dati sigurnost, kazao je Ginkel.
Nikšić je, nadalje, kao bitno naveo i to da BiH postaje i tranzitna zemlja te će preko nje plin ići ka zemljama EU-a. Istodobno je, pak, upozorio i da je FBiH od izvoznika električne energije postala uvoznik, što, smatra on, ukazuje na potrebu reorganizacije cjelokupnog energetskog sektora.
- Raspolažemo značajnim resursima, od hidropotencijala do termoelektrana, ali se suočavamo i s pitanjem dekarbonizacije, CBAM pristojbe i potrebe širenja kapaciteta obnovljivih izvora energije, naveo je Nikšić te je prenio opredjeljenje Vlade FBiH kroz pravednu tranziciju rudnika, razvoj obnovljivih izvora energije i Južnu plinsku interkonekciju odgovoriti na sadašnje i buduće izazove kako bi budućim naraštajima ostavila siguran i stabilan energetski sektor.
Uz ocjenu da BiH ima značajne energetske potencijale, posebno u hidropotencijalu, Ginkel je potvrdio da američke kompanije razgovaraju s predstavnicima BiH o mogućnostima njihova daljnjeg razvoja. Točnije, vode se razgovori o malim modularnim nuklearnim postrojenjima, a ne smije se zanemariti ni ulogu ugljikovodika, jer je riječ o pristupačnoj energiji koja je potrebna BiH.
- Onog trenutka kada BiH bude imala odgovarajuće politike, energetsku infrastrukturu i regulatorni okvir prilagođen suvremenoj ekonomiji, uvjeren sam da ćemo u narednih pet, šest, sedam ili deset godina vidjeti ekonomski procvat u zemlji, poručio je.