Piše: Dragan Bradvica

Mjesecima se u Bosni i Hercegovini na mjestima odlučivanja uopće ne priča o ekonomiji, a kamoli da se povlače neki konkretni potezi. Sarajevska 'trojka' obećavala je brda i doline ali od toga za sada nema apsolutno ništa.

Ustaljenom praksom u Bosni i Hercegovini problemi se guraju pod tepih, one koji na njih upozoravaju naziva se botovima i inim populističkim floskulama, a svakodnevno se nastavljaju najprimitivnija politička prepucavanja. S obzirom na to kako je skrojena državna i federalna vlast neke velike nade u probleme i nema, naročito ako vidimo imena ljudi koji bi reforme trebali kreirati i provoditi.

Za razliku od bh. politike ekonomija ne može čekati i stvari se mijenjaju iz dana u dan, a u mnogome na lošije. Tako i u ožujku bilježimo no mjesečni pad prometa industrije. S obzirom kako to traje iz mjeseca u mjesec već dugo vremena, ozbiljna država bi se itekako zabrinula nad ovim problemom. Međutim, BiH je sve osim ozbiljna država.

Zabrinjavajući podaci

- Ukupan desezonirani promet industrije u BiH u ožujku 2023. u usporedbi sa veljačom 2023. ostvario je pad od 0,9 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pad za 0,9 posto i na stranom tržištu zabilježen je pad od 0,9 posto. U ožujku 2023. u usporedbi sa ožujkom 2022. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u BiH bilježi pad za 9,6 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pad za 7,7 posto i na stranom tržištu pad za 11,0 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U ožujku 2023. u usporedbi sa veljačom 2023. ukupan promet energije veći je za 7,2 posto, promet kapitalnih proizvoda veći je za 2,7 posto, promet trajnih proizvoda za široku uporabu veći je za 2,3 posto, dok je promet intermedijarnih proizvoda manji za 2,8 posto, i promet netrajnih proizvoda za široku uporabu manji je za 0,2 posto.

U ožujku 2023. u usporedbi sa ožujkom 2022. ukupan promet kapitalnih proizvoda veći je za 7,6 posto, promet netrajnih proizvoda za široku uporabu veći je za 7,3 posto, promet trajnih proizvoda za široku uporabu veći je za 1,7 posto, dok je promet intermedijarnih proizvoda manji za 18,5 posto, i promet Energije manji je za 3,3 posto.

Obećavali meritokraciju, a dobili smo farsu

Ukoliko znamo da nužnih reformi nema niti na vidiku, a veliko je pitanje hoće li ih uopće i biti, jasno je da nas ne očekuju bolji ekonomski dani. Naročito imajući u vidi globalna kretanja.

BiH, entitetima i županijama potrebni su oni najbolji među nama kako bi se na što bezbolniji način prebrodilo turbulentno ekonomsko razdoblje koje je pred nama. Ali, umjesto najboljih i toliko najavljivane meritokracije, mi smo dobili Vijeće ministara BiH i Vladu FBiH koje su više u stilu nadrealista ili pajtonovaca, a ne ozbiljne vlasti. Shodno tome, i rezultati rada će vjerojatno biti potpuna farsa.