Nikada više povlačenja iz bh. institucija Republika Srpska nije najavila, nego što je to odlukama u Skupštini uradila u posljednje dvije godine. Od Inckovog zakona do Ustavnog suda – prijetnje su se nizale bez rezultata, piše Deutsche Welle.

Iako je bh. javnost smatrala da će rekord u održavanju posebnih sjednica prethodnog saziva Narodne skupštine Republike Srpske (MSRS) biti gotovo nemoguće oboriti, trendovi govore da bi se to moglo dogoditi i prije kraja ovog saziva parlamenta RS-a.

Čak 37 posebnih sjednica u prethodnom sazivu na kojima je uglavnom razmatrana politička situacija i položaj RS te mogućnost izlaska iz BiH, nije donijelo ništa konkretno. Nitko se do sada nije povukao, ali su zato nastale krize koje već godinama prolaze kod biračkog tijela, ali i kod međunarodnih predstavnika.

Od OHR-a do Ustavnog suda

Jedan takav ultimatum institucija RS prema Ustavnom sudu BiH o povlačenju odluke kojom je odlučivanje od sada moguće prostom većinom, a ne obvezno glasovima sudaca iz oba entiteta, istekao je krajem tjedna. Slzžbena Banja Luka spremila je isti odgovor kao što je to uradila prije nekoliko dana u slučaju visokog predstavnika, kada je zakonom definirala da se odluke OHR-a više neće objavljivati u Službenom glasniku RS.

-Imamo zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda te sigurnosnoj i pravnoj zaštiti osoba na koja bi organi BiH pokrenuli pitanje za ono na što oni igraju. A to je da je neprovođenje odluke Ustavnog suda kazneno djelo. Mi već imamo taj zakon, kazao je predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i postavio ultimatum Ustavnom sudu da povuče spornu odluku.

Sjednica kolegija Narodne skupštine zakazana je za ponedjeljak (26.6.), a već sljedećeg dana (danas) bit će održana i posebna sjednica s ozbiljnim upozorenjem da se odluke Ustavnog suda neće objavljivati na području entiteta.

Što se tiče odluka koje je donio ovaj parlament, a koje se odnose na ustavno-pravni poredak BiH, niz je odluka, rezolucija i deklaracija koje definiraju ili povlačenje iz institucija ili vraćanje nadležnosti sa države na entitet ili neke druge slične akte.

Vlasti RS dale sebi ultimatum, pa odluke poništile

U srpnju 2021. je uslijedio pokušaj obaranja Kaznenog zakon tadašnjeg šefa OHR-a Valentina Inzka o negiranju genocida te je dan ultimatum za poništavanje zakona. Zakon je još na snazi, ali se ipak nitko nije povukao iz državnih institucija, kao što je najavljeno.

Krajem iste godine, usvojene su informacije o prijenosu nadležnosti iz područja neizravnih poreza, obrane i sigurnosti te pravosuđa, u kojima je vlast RS otišla korak dalje pa sama sebi dala ultimatum od šest mjeseci da vrati ove nadležnosti na entitet. Nakon toga rok je prolongiran na godinu dana, a na još jednoj posebnoj sjednici parlament je poništio te svoje zaključke.

Veljača 2022, političko-ekonomska situacija u BiH bila je tema posebne sjednice Narodne skupštine. Nekoliko zaključaka je usvojeno, a odnosili su se na dalje učešće predstavnika iz RS u državnim institucijama poput državnog parlamenta, Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH. Ništa od tih zaključaka nije realizirano. Sredinom prošle godine razmatrana je informacija o međunarodnoj, političkoj i sigurnosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske.

Iste godine, nekoliko mjeseci kasnije još jedna posebna sjednica, još jedan veto i odbacivanje agremana veleposlaniku Njemačke u BiH. Bio je to diplomatski skandal koji je nedugo nakon toga ipak završen davanjem agremana. Na kraju, uslijedila je zabrana objavljivanja odluka visokog predstavnika u BiH u Službenom glasniku RS prije nekoliko dana koja je prema stavovima iz OHR-a besmislena. Pred sjednicu na kojoj će se, kako je najavljeno, zabraniti objavljivanje odluka Ustavnog suda, oglasio se OHR:

-Politički pritisak iz Republike Srpske na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neustavan i bez pravnog uporišta, a entiteti nemaju ni pravo ni ovlasti ucjenjivati ili kontrolirati njegov rad, poručeno je OHR-a i dodano: „Osuđujemo najnovije pokušaje vladajuće koalicije u RS da potkopa integritet BiH i onesposobi njene ključne institucije."

Imenovanje sudaca

Reagirao je i Ured EU u BiH, upozorivši da je bilo kakav pritisak na Ustavni sud BiH neprihvatljiv.

-Njegov (Ustavni sud BiH) integritet kao najviše sudske instance u zemlji treba biti zaštićen, a njegove odluke treba poštovati. EU poziva entitetska zakonodavna tijela da bez odlaganja imenuju sudce na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu kako bi se osigurao njegov nesmetan rad, navodi se u priopćenju Ureda EU u BiH.

Problem imenovanja sudaca i jest uzrok aktualne političke krize, s obzirom na to da je jedan od dvojice sudaca iz RS umirovljen, dok je za drugog Narodna skupština izdala nalog da se povuče nakon što je Ustavni sud donio odluku o državnoj imovini i državi kao titularu. Venecijanska komisija pozvala je vlast u RS da ne vrši pritisak na sudca iz RS.

-Pozivamo Narodnu skupštinu (RS) da povuče svoj poziv Zlatku Kneževiću, koji je jedan od dvojice sudaca koje je izabrao taj parlament, navodi se u priopćenju Venecijanske komisije koje je prenio Ustavni sud BiH.

Ni stavovi pravnih stručnjaka nisu jasno iskristalizani po pitanju donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH, na kojem inzistira vlast u Banja Luci.

Ustavna osnova

-Samo donošenjem tog zakona mogu se napraviti zahvati da odlučivanja u tom sudu budu zaista u skladu s Ustavom BiH. I konačno da se uredi organizacija i način odlučivanja koja su sada definirana pravilima, kaže profesor na Pravnom fakultetu u Banja Luci Mile Dmičić.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da nema zapreka za usvajanjem zakona, ali da se zahtjevi pogrešno tumače.

-Stalno se govori o zakonu o Ustavnom sudu. Da bismo bili vrlo precizni, Ustav BiH dozvoljava Parlamentarnoj skupštini da samo zakonom odluči na koji način se mogu imenovati i birati strane sudci u sudu. Ni za jednu drugu materiju ne postoji ustavnaosnova da se donese neki zakon, kaže Trnka.

Uvjet koji je postavljen iz RS odnosi se na donošenje zakona o Ustavom sudu u kojem bi se strani sudci, kojih je sada troje, zamijenili domaćim. Spor oko toga unutar BiH traje godinama, a postalo je prvorazredno političko pitanje koje je kulminiralo još prije dvije godine kada je Ustavni sud donio presudu da poljoprivredno zemljište pripada državi, kao jedinom titularu.

Time je Ustavni sud oborio odgovarajući zakon NSRS iz 2019. kojim je bilo definirano da je državno poljoprivredno zemljište na području RS svojina tog entiteta. Nakon toga su iz RS nekoliko puta donosili zakone kojima se ponovo definira imovina kao entitetsko vlasništvo, ali je Ustavni sud i te odluke oborio.

Zbog svega toga iz RS i dalje pod prijetnjom dalje blokade ustrajavaju na tome da se usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH u kojem više ne bi bilo sudaca stranaca. Na to, međutim, ne pristaju bošnjački politički predstavnici. Tako da se kriza, sudeći prema ovoj pat-poziciji, nastavlja na neodređeno vrijeme – opet, piše DW.