Rusija je prošli tjedan potpuno zabranila izvoz dizela kako bi pokušala stabilizirati domaće tržište goriva, koje je već mjesecima pod snažnim pritiskom ukrajinskih napada dronovima na naftne rafinerije i logističku infrastrukturu. Moskva tom mjerom želi povećati isporuke na domaće tržište, a najavila je i da će Rusija tijekom srpnja početi uvoziti gorivo iz inozemstva.

Zabrana vrijedi do 31. srpnja, a prvi put obuhvaća i same proizvođače goriva, koji su bili izuzeti iz ranije, djelomične restrikcije usmjerene samo na trgovce. Mjera se ne odnosi na isporuke dogovorene već sklopljenim međudržavnim ugovorima, poput onoga s Mongolijom.

Rusija je odluku donijela nakon što su ukrajinski dronovi tijekom lipnja i početkom srpnja pogodili gotovo sve preostale velike rafinerije koje dotad nisu bile napadnute. Među njima je i rafinerija u Omsku, najveća u Rusiji, koja je 6. srpnja pogođena s udaljenosti veće od 2500 kilometara. Prema izvještajima ukrajinskog glavnog stožera, time je prvi put od početka rata pogođeno svih 11 najvećih ruskih proizvođača benzina.

Ukrajina istodobno udara na rafinerije i naftovode
Samo u noći na 8. srpnja ukrajinske snage dodatno su napale rafineriju u Saratovu, komplekse TANECO i TAIF-NK u Nižnjekamsku u Tatarstanu te crpnu stanicu Transnjefta kod Ufe. Napadi upućuju na koordiniranu kampanju koja istodobno cilja preradu nafte, petrokemiju i naftovodnu logistiku.

Procjene razmjera štete razlikuju se. Reuters i analitičari, među kojima su i oni iz biltena Daily Brief, procjenjuju da je trajno ili privremeno izvan pogona otprilike četvrtina do 30 posto ukupnog ruskog rafinerijskog kapaciteta. Ukrajinski dužnosnici tvrde da je pogođeno i do 45 posto kapaciteta.

Među najteže pogođenima ostaju rafinerija u Rjazanju, koja je izvan pogona od 15. svibnja, moskovska rafinerija, ugašena 17. svibnja, za koju analitičari ne očekuju povratak u funkciju prije 2027., te kompleks KINEF, koji ne radi od 5. svibnja.

Izvoz dizela strmoglavo pada
Podaci o izvozu pokazuju nastavak snažnog pada. Ruski izvoz dizela i plinskog ulja morskim putem u lipnju je pao 39 posto u odnosu na svibanj i 46 posto u odnosu na lipanj prošle godine.

Prema podacima Kplera, analitičke tvrtke specijalizirane za praćenje globalnih tokova sirovina u realnom vremenu, Rusija je u prvih osam dana srpnja izvozila samo 187.000 barela dizela dnevno. Tijekom srpnja 2024. izvozila je 535.000 barela dnevno. Rusija je prošle godine osiguravala oko 11 posto svjetske ponude dizela i bila drugi najveći svjetski izvoznik tog goriva, odmah iza SAD-a.

Nestašica pogađa Tursku i Brazil
S najizravnijim posljedicama nestašice sada se suočavaju glavni kupci Turska i Brazil, koji zajedno preuzimaju najmanje polovicu preostalih pošiljki. Među pogođenim kupcima, u manjoj mjeri, nalaze se i Maroko, Egipat i Senegal.

Precizni nacionalni podaci o proizvodnji i potražnji za dizelom nisu javno dostupni jer je ruska statistika od početka rata postala znatno manje dostupna. Ipak, podaci koji jesu dostupni pokazuju da su ukrajinski napadi ozbiljno oštetili infrastrukturu.

Rafinerija u Omsku 2024. je proizvodila oko osam milijuna tona dizela godišnje, uz pet milijuna tona benzina. Sada je potpuno izvan pogona nakon što su napadi oštetili jedinice CDU-10 i CDU-11, koje zajedno čine tri četvrtine njezina kapaciteta.

Proizvodnja ne može pratiti ljetnu potražnju
Za benzin su dostupni nešto detaljniji podaci. Izvori Reutersa procjenjuju da je Rusija u lipnju proizvodila oko 85.000 do 90.000 tona benzina dnevno, dok ljetna potražnja iznosi najmanje 110.000 tona dnevno. To znači da manjak iznosi otprilike 20 do 25 posto, dok je proizvodnja bila 25 posto niža nego u lipnju 2024.

Iako Vladimir Putin tvrdi da državne rezerve benzina iznose 1,7 milijuna tona, odnosno samo četiri posto manje nego prošle godine, tu je tvrdnju teško uskladiti s prizorima kilometarskih redova na crpkama.

Prema procjeni lista Novaya Gazeta Europe od 2. srpnja, nestašice su zahvatile 78 od 83 ruske regije. U njih 38 uvedena su ograničenja prodaje, a uz Krim i Sevastopolj izvanredno stanje proglasile su i Penzenska i Irkutska oblast te Zabajkalski kraj.

"Eskalacija koja može pomoći da se rat privede kraju"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napade na rafinerije opisuje kao dokaz da je Rusija izgubila svoju dugogodišnju prednost, duboku pozadinu izvan dometa neprijatelja. Na marginama nedavnog NATO-ova summita u Turskoj američki predsjednik Donald Trump napade na rafinerije opisao je kao "eskalaciju koja može pomoći da se rat privede kraju", dodavši da Putin "želi vidjeti rješenje" i da je u posljednjim tjednima ostvaren "velik napredak".

Američki šef diplomacije Marco Rubio kazao je da ukrajinska sposobnost izvođenja dubokih udara Rusiji otežava obranu vlastitog zračnog prostora i time otvara prostor za pregovore. Kremlj je te izjave odbacio kao "zabludu". Moskva će na pojačane napade odgovoriti osvajanjem dodatnog ukrajinskog teritorija, poručio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Putin krizu i dalje naziva "privremenom" i tvrdi da nije kritična. Kijev je optužio da pokušava "poremetiti sezonu godišnjih odmora" i stvoriti "nervoznu atmosferu" u ruskom društvu.

Utrka između dronova i servisera
Analitičar Sergej Vakulenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra opisuje situaciju kao "utrku između ukrajinskih dronova i ruskih ekipa za popravak", dok ruski analitičari upozoravaju da bi srpanj i kolovoz mogli biti presudni za ishod cijele kampanje.

Zasad je najvjerojatniji nastavak postojećeg trenda. Rusija pokušava ublažiti krizu uvozom goriva iz Indije, Bjelorusije i Kazahstana, uz planirani uvoz do 400.000 tona mjesečno i snižavanje standarda kvalitete goriva s Euro-5 na Euro-3.

Iskustvo iz 2023., kada je slična zabrana izvoza dizela bila produljena, sugerira da bi i sadašnja mjera mogla ostati na snazi nakon 31. srpnja ako se popravci rafinerija ne ubrzaju, piše index.