Slijedom brojnih poziva i pitanja od strane roditelja, ali i nastavnog osoblja, upućenih Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i športa (MOZKŠ) Zapadnohercegovačke županije, a koja se odnose na početak nove školske godine i način početka iste, Ministarstvo ukazuje da je nezahvalno nešto dugoročno planirati obzirom na činjenicu da se epidemiološka situacija mijenja iz dana u dan. Ipak, Ministarstvo radi na pripremama za sve moguće scenarije. Sukladno osnovnim ciljevima odgoja i obrazovanja MOZKŠ će prema epidemiološkim uvjetima u školskim ustanovama osigurati sustavan način podučavanja učenika, ne zanemarujući osnovna načela odgoja i obrazovanja.

Pristup obrazovanju koji bi bio osiguran za sve učenike

Ministarstvo tako razrađuje brojne koncepte nastave koja, ovisno o uvjetima, može biti izvedena na više načina, prvenstveno u školama, ali dijelom i na daljinu, što će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Županiji, uz uvažavanje pristupa obrazovanju koji bi bio osiguran za sve učenike, činjenice da svako rješenje (polazak svih učenika u školu ili parcijalni polazak s dijeljenjem u grupe po danima) mora imati dodatni, rezervni plan i mogućnost praćenja nastave na daljinu, da treba izraditi upute i osigurati mogućnost korištenja prethodno pripremljenih i trenutno pripremanih sadržaja sukladno dobi učenika, da su nužni praćenje i potpora cjelokupnom nastavnom procesu, izrada sadržaja za provedbu nastave na daljinu (u slučaju nepovoljnih epidemioloških uvjeta), te da je koncipiran izvedbeni plan i program za osnovne i srednje škole za iduću školsku godinu (gdje su predviđeni svi nastavni sadržaji koje po mišljenju učitelja i nastavnika treba ponoviti jer su bitni za daljnje školovanje učenika). Nositelji te aktivnosti su prvenstveno bili učitelji i nastavnici iz osnovnih i srednjih škola ZHŽ-a a planirane su informatičke obuke za cjelokupno nastavno osoblje, osnovna i napredna.  Iz resornog županijskog Ministarstva ističu i da ono, neovisno o trenutnoj pandemiji, u procesu što kvalitetnije digitalizacije radi na osiguranju prijenosnih računala za škole, opremanju učionica projektorima i pametnim pločama kako bi se moglo primijeniti različite sadržaje u svim razredima.

Scenariji za školsku 2020./2021.

Nastava koja se odvija u učionicama u pravilu je primjerenija za učenike i pruža bolje prilike učenicima za cjeloviti razvoj u odgojno-obrazovnom smislu, što se osobito odnosi na učenike od 1. do 5. razreda osnovne škole, koji trebaju potpora stručne odrasle osobe u mnogim aspektima (socijalne vještine, razvoj vještina pisanja, čitanja, računanja, smisao za organizaciju prostora i vremena itd). Iako je online nastavu lakše provesti s učenicima starije dobi, učenicima je, sve do kraja srednje škole, potrebna potpora u sudjelovanju u online nastavi, jer ona zahtijeva visoku razinu discipline i posvećenosti. Ipak, brojne su i prednosti nastave na daljinu. “Svjesni smo da je teško predvidjeti kakava će u rujnu biti epidemiološka situacija i kako će se ona razvijati u nastavku školske godine 2020./2021. Ministarstvo vrši pripreme i aktivnosti na iznalaženju scenarija koji će biti odabran do početka rujna, a sukladno svim propisanim uputama i smjernicama definiranim od strane epidemiologa. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, stanje je moguće je projicirati u više scenarija:

Prvi model, za koji vjerujemo da će biti izvediv, je da će se svi učenici vratiti u školu početkom sljedeće školske godine i većinu će vremena provoditi u svojim školama. U ovom modelu samo učenici koji pripadaju ranjivim skupinama ostaju kod kuće i za njih će se organizirati nastava na daljinu iako će većina učenika biti u školama. Ministarstvo je radilo na pripremanju ovog modela nastave samim time što je radilo na izvedbenom planu i programu za iduću školsku godinu, pripremalo natječaje za slobodna radna mjesta u školama te na organiziranju pripremanja škola za prijem djece.

 Drugi model podrazumijeva da učenici sudjeluju u nastavi u školama povremeno (na način da se razredi podijele u grupe do 10 učenika i idu naizmjenice dan za dan u školu ili nekim drugim sličnim modelom. Tako bi im se omogućila nastava „uživo“ u učionici koliko je god to moguće, a prioritet je optimalno korištenje fizičkih kapaciteta u školi uz primjenu svih epidemioloških mjera. To znači da neće svi učenici moći imati nastavu u školi istodobno. Nastava će se u ovakvom obliku dijelom provoditi u školama, a dijelom kod kuće putem učenja na daljinu, a pri tome svi imaju pristup digitalnim materijalima i virtualnom okruženju za učenje i poučavanje. U srednjim školama se također može primijeniti sličan model. Prioritet da budu u školi imaju naravno završni razredi (i osnovnih i srednjih škola) i one struke ili obrazovni elementi koji imaju praktični rad.

Treći model podrazumijeva da sljedeća školska godina uzimajući započne korištenjem modela učenja na daljinu ili da se taj oblik nastave uvede kasnije ako se epidemiološka situacija pogorša. U tom slučaju, koristit će se gore navedeni pristupi.

Nadalje, Ministarstvo, u suradnji sa školama i učiteljima i nastavnicima, paralelno radi na pripremi materijala za nastavu na daljinu ako se epidemiološka situacija pogorša te se nastava bude izvodila prema drugom ili trećem modelu te se na koncu poručuje da će pravodobnu i konačnu odluku o načinu izvođenja nastave donijeti Stožer civilne zaštite ili Vlada ZHŽ-a, sukladno preporukama epidemiologa jer su dobrobit i zdravlje djece te njihovo pravo na odgoj i obrazovanje na prvom mjestu.