Dnevni.ba - PRELOADER

Razoran je strah i karakter čovjeka, ali treba usvojiti onu Isusovu: Ne bojte se

31 Ožu 2024


Razoran je strah i karakter čovjeka, ali treba usvojiti onu Isusovu: Ne bojte se
INTERVJU

Mons. Prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik HKD Napredak i Paneuropske unije BiH

 

Razgovarala: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Dugogodišnji bivši, a danas počasni predsjednik HKD Napredak i ujedno Paneuropske unije BiH, a od nedavno i angažiran u Zakladi Ljudsko bratstvo, mons.prof.dr. Franjo Topić, nije čovjek od kojeg ćete dobiti razbacivanje riječima i rečenicama. Ali zato će njegova svaka rečenica imati višestruku težinu, s obrazloženjem, pozitivnim, ali i realnim pristupom prema životu, ljudima, politici… 

Njegovo bogato iskustvo, otvorenost i traženje dobroga u svakome, čini se, ne prestaje ni u mirovini. „Nitko ne može sve riješiti, ali svatko može učiniti nešto u svom domenu, i vjerske zajednice i njihovi predstavnici posebno“, kaže on, između ostaloga za Dnevni list.

Dočekali smo još jedan najveći kršćanski blagdan. Ali, nažalost, i ove godine u svjetlu novih ratova, novih stradanja, međusobnih prijetnji, optuživanja i mržnje. Kako je Čovječanstvo ovako nisko palo?

-Nažalost ratovi su konstanta u povijesti, Apsolutna većina povijesti je ispunjena ratovima. Primjerice, 1985. godine vodilo se 35 ratova i sukoba…I sad se događaju različiti sukobi, ratovi u malom, mi znamo za ove velike kao u Ukrajini I Palestini, ali i sad se vode manji ratovi primjerice u Južnom Sudanu, Mianmaru, Haitiju itd. Glavni uzrok ratova je čovjek i njegovo pohlepno srce. Drastičan je primjer Putin, ima državu s više 10.000 km dužine i sad mu još treba 100 ili ne znam koliko kilometara.

Posebno ste se angažirali na u Zakladi Ljudsko bratstvo čiji ste i predsjednik, a cijeli vaš život snažno promovirate potrebu i nužnost dijaloga, razumijevanja i ljubavi među drugim i drukčijima. Još se niste umorili od traženja dobrog u ljudima?

-Bogu hvala, da se nisam umorio, iako već jesam trebao biti umoran i mnogi mi to kažu: 'što te briga uživaj u mirovini'. Ja mislim da svaki čovjek treba činiti koliko je moguće da bude više dobrote, razumijevanja i pozitivnoga u svijetu. To sam činio i kroz HKD Napredak, koji je izuzev velikog kulturnog, sportskog, gospodarskog rada bio I veliki ekumenski I dijaloški projekt. I Zaklada je u biti projekt Napretka po svom sadržaju i ciljevima. To je projekt zahvale Bogu za sve što je činio preko Napretka i mene i zahvala svim ljudima koji promiču ove ideje.

S velikom nadom i vjerom, ispred Paneuropske Unije BIH čiji ste vršitelj dužnosti predsjednika, pozdravili ste otvaranje pregovora EU s BiH, kazavši kako je mjesto Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Ali, čini se da mnogi bh političari, barem što se tiče njihovog političkog djelovanja, žele taj put što više usporiti. Zašto?

-Zbog osobnih, stranačkih i nacionalističkih razloga. Ja sam tada kao “pravi” predsjednik Paneuropske Unije još 2006. godine na međunarodnoj konferenciji govorio da BiH treba ući u EU do 2014. godine kad je bilo stoljeće od 1. Svjetskog rata koji je počeo u BiH. Ne bi ni sad dobili početak pregovora da nije rata u Ukrajini s mogućim ružnim odjecima i u BiH. Otvaranje je lijepo i dobro. Ali treba biti realan i trijezan i kazati da to neće ići lako u ovakvoj (ne)uređenoj zemlji. Ponavljam i pišem godinama da BiH s dva entiteta nema dobru budućnosti, što se potvrđuje i ovih dana. Moram kazati da me iznenađuju neke stranke u Federaciji koje očito to ne žele vidjeti. Jest teško mijenjati, ali barem treba kazati koji su problemi i da ih treba rješavati, a ne šutjeti.

Jesu li uistinu narodi u BiH posvađani, kako to mnogi od političara žele prikazati, ili to ipak nije tako?

-Nažalost ima u BiH dosta mržnje, to se dobro vidi i na društvenim mrežama, gdje ljudi pišu ružne stvari skriveni iza nekih izmišljenih profila. Svugdje se stranke svađaju za vlast i to je jedan od načina osvajanja vlasti, vidimo i u Hrvatskoj, pogotovu sad u predizbornoj kampanji. Ovdje je dodatni problem što su stranke uglavnom nacionalne i onda njihova svađa se prenosi na narode, pa često izgleda da se narodi svađaju. I to je strašan problem i to je strašna odgovornost stranaka, medija koji to prenose i svih drugih koji tome pridonose.

Kako religijski predstavnici mogu u tom pogledu učiniti više, jesu li za to dovoljno zainteresirani jer za dijalog, kako znamo, potrebno je dvoje, a u slučaju BiH i troje i više?

-Nitko ne može sve riješiti, ali svatko može učiniti nešto u svom domenu, i vjerske zajednice i njihovi predstavnici posebno. Bog ne blagoslivlja mržnju, nego ljubav, ne odobrava rat, nego mir…Isus nije rekao nijedno blaženstvo ratu, mržnji…nego samo pozitivnim vrednotama. Primjerice, 'Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati'. Zamislite što to znači: biti sin i kćer Božja. Stoga je sijanje dobrote, a širenje dijaloga obaveza za sve vjerske službenike.

Zato treba svatko činiti nešto da bude manje mržnje i zla, tomu služi i Zaklada čiji je osnovni moto iz dokumenata pape Franje i rektora kairskog sveučilišta Ahmeda El-Tayeba: Svi su ljudi sestre I braća. Ne mislimo da je ovo veliko, ali i tablete su male, ali učinkovite. Moram kazati da je Zaklada izvanredno dobro prihvaćena, očito ipak mnogi ljudi i različitih vjera traže nešto pozitivno - za godinu i pol je objavljeno više od 70 vijesti i to sve - pozitivne. Vjerski službenici nikada ne bi smjeli,  a i svi ljudi, zaboraviti da je Bog stvorio svakog čovjeka.

I temom o mladima u BiH vrlo često se manipulira od strane političara koji kažu kako ne žele da odlaze, već da se vrate. Međutim, ne nailaze na preveliki odziv, a mora se priznati da mladi ne žele beskonačno slušati o stalnim političkim krizama koje proizvode bh političari u ovoj prekrasnoj zemlji, punoj izazova, ali i mogućnosti. Što bi trebali učiniti donositelji odluka, a što kazati mladima?

-Prije svega stvarati dobru atmosferu u javnosti. Mnogi ljudi misle kako mediji govore. Ako je duh i glava pozitivna, sve se može napraviti. Sugeriram mladima da ostaju ovdje i da ono što ne valja popravljaju. Nigdje ovdje nema raja. Ibsenov Peer Gynt odlazi na put da nađe sreću i na koncu ipak se vraća svojoj kući . Kud god je poć', kući jed doć'! Od svakoga od nas ovisi kakvo će biti društvo i ova zemlja. Lijepa je misao. Bog neće promijeniti sudbinu jednog naroda, dok se taj narod ne obrati, popravi. Ima u BiH dosta negativnoga, ali ma i pozitivnoga. Za duševno zdravlje pojedinca i društva važno je da se nastoji kod pojedinaca i u društvu tražiti i promovirati ono što je pozitivno. Ponavljam: nijedan pesimista nije ništa ozbiljno napravio. Čak i bolesnicima nisu dovoljne samo 'tablete' za ozdravljenje, nego i pozitivan stav.

A starijima, čije su mirovine prava mizerija i, može se kazati, svojevrsna socijalna pomoć, prečesto nedostatna za pristojan život upravo onda kada je dostojanstvo jedino što je ostalo našim žiteljima te dobi? Mogu li i oni, ipak, češće podignuti svoj glas i biti jedan kotačić u promjenama? Zašto se naš sustav tako loše brine o starijima? Što to govori o nama?

-Nažalost često izgleda da su stariji teret i da bi bilo najbolje da - umru. A zaboravlja se da su nas oni rodili, odgojili, uložili more ljubavi i žrtve. Govorim mladima, pa moram imati na umu uvijek uz ovo i elementarne stvari: Koliko sam puta probudio roditelje, Koliko sam im puta pokvario objed i to godinama. Bilo bi normalno, koliko su nas roditelji uzdržavali, a to je, na primjer, do kraja studija, da toliko i mi uzdržavamo roditelje. Mirovina nije milost nego pravo, umirovljenici su gradili zgrade, ceste, tvornice, škole i zaslužuju dobre mirovine. Kvaliteta jednog društva se mjeri po odnosu prema najslabijima.

Kao čovjek bogatog životnog iskustva, možete li povući paralelu između vašeg doba mladosti i današnjega? Što bi kazali?

-Bez obzira na sve današnje probleme, a ima i siromaštva, ti problemi su za nas najveći jer su naši, danas se bolje živi. Naravno život se promijenio, tehnika ide naprijed, apetiti se povećavaju. I ne tvrdim samo za bogataše, nego i za obične ljude, ali kod ljudi uvije rastu apetiti: pogledajte auta (1.180.000), mobitele, preko bankomata se diže više od 7 milijardi KM, i još jedna ružna stvar, u kladionicama se potroši 1,7 milijardi KM, što je za ovu malu zemlju ogroman novac. I nisu to samo tajkuni, nego se čak i mnoga djeca klade.

Mnoge obitelji susrest će se na ovaj blagdan Uskrsa. Kako sačuvati obitelj, kao temeljni atom društva, u suvremenom dobu? 

-Prvi uzrok ugroženosti obitelji je pretjerani konzumiram, onda pohlepa, korupcija čime se ugrožava moralni sustav kao takav. Nisu velika carstva kao rimsko, osmansko, komunističko propadali zbog nedostatka novca ili oružja, nego zbog ugrožavanja i neodržavanja temeljnih moralnih vrednota. Treba se svatko boriti u sebi i oko sebe za održavanje I prakticiranje etičkih vrednota.

Uskrs je nada i smisao. Što bi za Uskrs trebalo kazati današnjem čovjeku?

-Uskrs je prilika da se osvježimo duhovno. Uskrs nam prvo poručuje najvažniju stvar, da smrt nema zadnju riječ, i to je uopće najvažnija činjenica. Neka nam bude primjer Isusovih učenika, što je vrlo poučno. Dakle ni oni nisu naučili i usvojili Isusove lekcije. Jedan ga izdao, drugi se razbježali, a glavni učenik Petar ga zatajio, što pokazuje razornu snagu straha i karakter čovjeka. No, kad su sreli uskrslog Isusa, onda su i oni uskrsnuli i postali neustrašivi propovjednici i svjedoci Isusova nauka i primjera. I nakon svih poteškoća treba usvojiti onu Isusovu: Ne bojte se! Želim da svi kršćani i svi ljudi sve više uskrsavaju u Dobru. Sretan Uskrs!

 

BIH


Čović o večeri na kojoj je ugostio političke lidere

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u utorak ujutro je, u pratnji supruge, na biračkom mjestu na E...

2 h 20 min

POLITIKA I BIZNIS

Otvoren Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2024.

MOSTAR  – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković svečano je u utorak ot...

2 h 31 min

PREDSJEDATELJICA VIJEĆA MINISTARA

Krišto i Lajčak o europskom putu BiH i reformskim procesima

MOSTAR, (FENA) - Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je danas...

5 h 13 min