Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović izjavio je da Katolička crkva ima pravo donositi odluke autonomno i, kada je riječ o obredu, niko joj nema pravo zabraniti bilo šta.

Govoreći o predstojećoj misi za žrtve Bleiburga u sarajevskoj katedrali, u intervjuu za Glas Amerike, Kavazović je dodao da reakcije u Sarajevu govore da je odgovornost adresirana na krivu adresu i da to nije dobro.

-  Pokrovitelj manifestacije je Sabor Republike Hrvatske. Političari u Sarajevu umjesto da adresiraju odgovornost na političku adresu, pokušavaju to izručiti Katoličkoj crkvi. Postoji politička odgovornost Hrvatske, a najlakše je sve pripisati crkvi. Zbog čega Hrvatska komemoraciju obilježava na ovakav način, ako je to upitno? Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima. U Sarajevu se spojilo sekularno i vjersko, odnosno vjersko i političko i vjerovatno kardinal o tome nije dovoljno vodio računa - kazao je reisu-l-ulema.

Hrvati u BiH, prema njegovim riječima, imaju povjerenje u crkvu više nego u hrvatsku politiku. Napomenuo je da ni u kom slučaju muslimani u BiH ne trebaju upućivati oštrice prema kardinalu i Katoličkoj crkvi.

- U obzir ne smiju doći demonstracije koje su najavljene. Trebamo ostati dostojanstveni. Neki to pokušavaju povezati s gradom, ali Sarajevo ništa ne obilježava. Katolička crkva ima misu u Sarajevu i to treba ostati u prostoru katedrale, izvan toga se ne treba ništa događati. Neko vjerovatno želi da između muslimana i katolika ili nekoga trećeg, dođe do nesuglasica, ali trebamo poštivati jedni druge - dodao je Kavazović.

Ovih dana, kako je dodao, obilježavamo Dan borbe protiv fašizma i fokus treba biti na žrtvama fašizma, pogotovo Jevrejima koji su stradali u holokaustu. Kavazović je istakao da je obaveza svih nas obilježiti Dan pobjede nad fašizmom.

-I u Bleiburgu je bilo ljudi koji su vršili najgore zločine, a vjerovatno je bilo i nevinih ljudi. Ne treba od vjerskih zajednica tražiti da utvrđuju činjenice koje su trebale utvrditi države, državni sudovi i historija. Propustili smo to uraditi na vrijeme i nije uredu sve to sada izručiti jednoj vjerskoj zajednici - dodao je Kavazović.

U petak je klanjan prvi džuma-namaz tokom mjeseca ramazana. Džamije za vjernike djelomično su otvorene nakon skoro dva mjeseca restriktivnih mjera. Kavazović je kazao da je ramazan za muslimane širom svijeta poseban i najsvetiji mjesec u kojem upražnjavaju ibadete.

- Ovo je, vjerovatno, prvi put u novijoj povijesti da su muslimani svugdje u svijetu zahvaćeni pandemijom i da se ramazan dočekuje u posebnim prilikama. Navikli smo da ramazan provodimo u džamijama, na teravih-namazima i mukabelama te smo svi osjetili nedostatak. Kada smo ponovo otvorili džamije u ograničenoj mjeri, vidjeli smo koliko su ih se ljudi zaželjeli. Svi su pokazali radost što su se ponovo mogli okupiti u džamijama za vrijeme ramazana. Ja se nadam da ćemo do kraja mjeseca imati sve bolje prilike i da ćemo se vratiti uobičajenim tokovima života tokom i poslije ramazana - naveo je reisu-l-ulema.

Prema njegovim riječima, sve na ovom svijetu je prolazno, i ovaj virus ima rok trajanja i nadaju se da u ovoj godini iščeznuti. Također, razmišljaju o tome da posljednjih deset dana ramazana otvore džamije.

-Razmišljamo o tome da posljednjih deset dana ramazana otvorimo džamije za klanjanje teravih-namaza u mjeri u kojoj su trenutno i dnevni namazi. Osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina ipak će kod kuće obavljati vjerske obrede i za njih će i dalje važiti iste mjere. Džamije planiramo otvoriti i za noćne namaze. Razmatramo i mogućnost organiziranog klanjanja Bajram-namaza na musalama, u sportskim dvoranama, stadionima. Isto tako i za 27. noć ramazana koja je u tradiciji muslimana vrlo posjećena - kazao je Kavazović u u intervjuu za Glas Amerike.