Piše: Sanja Bjelica Šagovnović

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) je utvrdila Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih virusom kroona (COVID 19) i potpori gospodarstvu na području HNŽ i uputila ga u žurni skupštinski postupak.

Korona zakon

Iz Vlade je istaknuto kako Zakon donosi niz konkretnih i kvalitetnih rješenja posebno u vezi sa subvencioniranjem najnižih plaća za desetak tisuća radnih mjesta u ugroženim gospodarskim sektorima. Također, Zakonom će biti održavana poticajna politika u strateškim gospodarskim granama – poljoprivredi, vodoprivredi, turizmu, poduzetništvu, cestogradnji i dr., čime se otvara prostor za oporavkom i sprječava daljnji gubitak radnih mjesta, uz očuvanje demografske slike HNŽ. Uz oslobađanje određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta, predviđeno je i ustrojavanje stabilizacijskog fonda.

''Pravo na subvencioniranje moći će ostvariti poslovni subjekti kojima je zabranjen rad tijekom borbe protiv pandemije, uz uvjet da imaju izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće i da nisu otpuštali radnike u vrijeme trajanja zabrane rada. Najniže neto plaće bit će subvencionirane od dana početka zabrane rada do vremena prestanka zabrane za svaku pojedinu djelatnost'', priopćeno je iz vlade HNŽ-a.

Predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko herceg izjavio je kako se radi o jednom od najkvalitetnijih koronazakona na području Federacije.

 ''Ovih zakonom predviđena je uplata plaća za oko 10.000 radnika za vrijeme trajanja pandemije, te subvencioniranja u više gospodarskih grana- poduzetništvu, poljoprivredi, vodoprivredi, turizmu itd. Time otvaramo prostor za oporavak gospodarstva, sprječavanje daljnjeg gubitka radnih mjesta, a time čuvamo i demografsku sliku županije. Preuzimanjem subvencioniranja plaća rasterećujemo naše općine i gradove od ovoga financijskog izazova i postavljamo se krajnje solidarno. Od općina i gradova očekujemo i njihov doprinos za normaliziranje stanja u HNŽ-u'', kazao je Herceg za Radio FBiH.

On napominje da će Vlada isplatiti plaće u iznosu od 425 maraka od dana početka zabrane rada do prestanka zabrane.

Rebalans

Vlada je raspravljala i o rebalansu proračuna, jer su procjene da će prihodi biti  manji za oko 20 posto, odnosno za oko 40 milijuna maraka na godišnjoj razini. Očekuje se da će Vlada rebalans proračuna usvojiti u ponedjeljak.

Herceg kaže da će to biti možda i oko 60 milijuna manje ako se uzmu u obzir i efekti federalnog ''Korona'' zakona.

''Ako se zna da naša županija financira desetka tisuće plaća mjesečno, te brojne institucije, jasno je s kojim se poteškoćama suočavamo. Međutim, prihvatimo realnost. Uspjeli smo ponuditi optimalno rješenje s kojim ćemo izići pred zastupnike, napravljene su uštede na svim stavkama. Prioritet su plaće u institucijama, jer mi imamo tri bolnice i 12 domova zdravlja, dva javna sveučilišta, dva studentska doma, dva parka prirode, dva kazališta itd. Te institucije su ili u potpunosti ili većem dijelu na teretu ove županije'', kazao je Herceg.

On naglašava kako se Vlada odlučila na smanjenje plaća samo izabranim i imenovanim dužnosnicima, ali ne i državnim službenicima i ostalim korisnicima proračuna.

''Problemima prilazim odgovorno, a ne populistički. Plaće i naknade će biti smanjene izabranim i imenovanim dužnosnici, članovima komisija, nadzornih i upravnih odbora koje imenuju Vlada, a bit će umanjene i dotacije političkim strankama za 20 posto. Vlada nastoji pomoći gospodarstvuosnaživanjem kupovne moći. Ako smanjimo plaće smanjujemo i kupovnu moć jer ona utiče na prihod proračuna i vanproračunskih fondova. To bi između ostalog povuklo i tužbe. Mi smo zatekli i milijunske iznose tužbi. Mi onima iza nas ne želimo ostavljati tužbe. Nema smanjivanja plaća ni u zdravstvu, školstvu, policiji, već nastojimo da zadržimo razinu plaća koja su primjerene trenutku'', poručio je predsjednik Vlade HNŽ-a.

On ističe kako je stalno apelirao na to da teret gospodarske krize mora biti ravnomjerno raspoređen na sve razine vlasti, međutim teret je prebačen na županije, jer je Federacija preuzela na sebe samo doprinose.

''U našem slučaju FBiH je preuzela 247 KM doprinosa, a HNŽ 425 KM plaće po jednom zaposleniku'', objašnjava Herceg.