Rasprava o dobi u kojoj bi dijete trebalo dobiti svoj prvi mobitel traje godinama. Djeca ih traže sve ranije, a mnogi roditelji popuštaju unatoč savjetima psihologa da pričekaju. Zbog toga su psiholozi sve zabrinutiji zbog nekoliko zdravstvenih rizika povezanih s korištenjem mobitela u djetinjstvu.

Studija koju je objavila Američka akademija za pedijatriju istražila je potencijalne opasnosti za djecu koja su dobila svoj prvi mobitel prije 12. godine i otkrila tri zabrinjavajuća problema s kojima bi se ta djeca mogla suočiti kao tinejdžer.

Rizik od depresije
Prekomjerna upotreba pametnih telefona štetna je za mentalno zdravlje u bilo kojoj dobi pa ne čudi što su mlađa djeca još podložnija razvoju depresije, prenosi YourTango. Roditelji često ne shvaćaju koliko se način korištenja mobitela promijenio. Dok su se nekad uglavnom koristili za pozive i poruke, danas mladi najviše vremena provode pregledavajući društvene mreže i kratke videozapise.

Iako društvene mreže mogu povezivati ljude, mogu i narušiti samopouzdanje korisnika koji se neprestano uspoređuju s drugima. Stalni dotok obavijesti također stvara nezdrav osjećaj stresa, osobito kada je riječ o negativnom internetskom sadržaju. To može biti previše za svakoga, a posebno je problematično za mlade, čiji roditelji često nisu svjesni razine stresa koju njihova djeca proživljavaju.

Povezanost s pretilošću
Jedna studija iz 2023. godine pokazala je da djeca koja koriste mobitele najmanje dva sata dnevno imaju lošije opće zdravlje i veće stope pretilosti. Slični rezultati ranije su zabilježeni i kod djece koja su provodila previše vremena gledajući televiziju.

Iako se korištenje mobitela i gledanje televizije mogu činiti različitim, svako pasivno vrijeme provedeno pred ekranom odvraća djecu od igre na otvorenom i tjelesne aktivnosti. Također, zadubljenost u ekran može dovesti do nesvjesnog prejedanja jer djeca ne obraćaju pažnju na signale gladi i sitosti te mogu nastaviti jesti i nakon što su sita.

Djeca teško mogu sama postaviti granice korištenja ekrana, s čime se bore i mnogi odrasli. Radije će odabrati mobitel nego kretanje jer on nudi trenutnu nagradu uz minimalan napor. Nažalost, taj osjećaj zadovoljstva brzo nestaje, pa djeca traže sve više vremena pred ekranom kako bi se ponovno osjećala dobro.

Manjak sna ključan za razvoj
Mobiteli utječu na kvalitetu sna na više načina, počevši od plavog svjetla s ekrana koje ometa proizvodnju melatonina, hormona ključnog za spavanje. Kvalitetu sna narušava i manjak tjelesne aktivnosti uzrokovan korištenjem mobitela, što otežava uspavljivanje.

Djeci je, ovisno o dobi, obično potrebno od 9 do 11 sati sna. Manjak sna otežava im uspjeh u školi te regulaciju raspoloženja i ponašanja. Što je još gore, stvaranje loših navika spavanja u ranoj dobi postavlja temelje za dugoročne probleme. Podaci su već sada zabrinjavajući - više od polovice američkih tinejdžera koristi mobitele nakon ponoći, čak i tijekom školskih večeri.

Iako se ovi problemi mogu činiti dalekima, roditelji navode da djeci daju pametni telefon najčešće između 12. i 14. godine, a neki i ranije. To znači da je velik broj djece izložen riziku razvoja spomenutih zdravstvenih problema i povezanih loših navika.

Za roditelje koji žele ostati u kontaktu s djecom postoje alternative pametnim telefonima. Dostupni su uređaji koji roditeljima omogućuju da ograniče funkcije samo na pozive i poruke, zatim klasični telefoni na preklop ili čak satovi koji mogu zvati samo nekoliko unaprijed odabranih brojeva.

Odluka o tome kada je dijete spremno za mobitel trebala bi biti na roditeljima, no ne bi trebali žuriti samo zato što dijete to traži. Pustiti djecu da budu djeca dar je na kojem će im kasnije vjerojatno biti zahvalni, piše index.